Iz MANS-a navode kako je potvrđena stara praksa, prema kojima se kontrola imovine funkcionera "svodi na puku formalnost i administrativno prepisivanje podataka iz evidencija, umjesto na provjeru stvarnog stanja, istinitosti prijava i porijekla uvećanja imovine".
Kako dodaju, ni ASK ni Upravni sud nijesu se suštinski bavili činjenicama koje su bile od presudnog značaja za javni interes.
"Šta se realno nalazi na imanju (u Kočanima), koliko objekata postoji, kada su nastali ili rekonstruisani, kolika je njihova vrijednost i da li su ranije prijave bile netačne ili nepotpune. Umjesto da se provjeri sadržina prijava i utvrdi činjenično stanje, sve je svedeno na usko formalističko pitanje trenutka upisa u katastar, čime se šalje poruka da imovina može godinama ostati “nevidljiva” dok se ne uknjiži", istakli su oni.
Dodaju, između ostalog, i kako je sud stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra.
"A suština zakona je da funkcioner mora prijaviti stvarnu imovinu i stvarno uvećanje, ne samo ono što je formalno upisano", zaključili su iz MANS-a.










