– Vladajuća većina taj zakon stavila je na dnevni red Zakonodavnog odbora baš danas zato što on ne može ići na plenum ako prije toga ne prođe ovaj odbor. Onda, pretpostavljam, planiraju da ga na „mala vrata“ stave na plenum u ponedjeljak, tako što će neko od njihovih poslanika tražiti dopunu dnevnog reda Skupštine – ističe Popović za Pobjedu.
Protest
Poručuje da će protestovati zbog svega toga.
– Prvo, zato što je Zakonodavni odbor zakazan na Božić, a što se nikada nije desilo u Skupštini. Tražiću da se skine sa dnevnog reda tačka o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti zbog uznemirenja javnosti koje je taj dokument izazvao – rekao je on.
Očekuje da će ga podržati ostale kolege iz opozicije u Odboru, ali nije siguran i da će uspjeti.
– Oni imaju većinu i mogu da rade što ih je god volja – dodaje Popović.
Podsjeća da izmjene zakona nijesu stavljene na dnevni red sjednice Skupštine, te da je to bilo dogovoreno i na Kolegijumu.
– Nije u redu da na ovakav način uvode u dnevni red Skupštine Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Manipulišu sa uznemirenom javnošću. Najmanje polovina Crne Gore je uznemirena zbog ovog dokumenta. Plan im je bio da na isti način, kao što su uradili i izmjene, tajno i u nekoliko dana, bez javne rasprave, mišljenja Venecijanske komisije, zakon uvedu i na plenum. Pretpostavljam da su htjeli da „doskoče“ građanima koji su najavili proteste pred Skupštinom kada bude rasprava o ovom zakonu – zaključuje Popović.
Na društvenim mrežama danima je akcija organizacije protesta protiv izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u ponedjeljak pred zgradom Skupštine u Podgorici.
Vlada je ovaj zakon izmijenila daleko od očiju javnosti, a kako je priznao episkop Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikije Mićović, uradili su ga pravnici ove crkve.
Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić tvrdio je kako je zakon izmijenjen uz intenzivnu komunikaciju sa vjerskim zajednicama u Crnoj Gori. On je bio član pravnog tima SPC i u tom svojstvu, prije nego je postao ministar, radio na izmjenama ovog zakona.
Hitnost
Pobjedi je iz Venecijanske komisije saopšteno da nijesu dobili predložene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti i da zbog toga nijesu u poziciji da pruže bilo kakav komentar o tom dokumentu.
U obrazloženju razloga zbog kojih nije bilo javne rasprave, naveli su da je to zbog hitnosti postupka, te da ,,obim izmjena nije takav da se njima narušava osnovni koncept zakona“. Nijesu objasnili o kakvim hitnim i vanrednim okolnostima je riječ.
Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić kazala je, kako smo juče objavili, da „prema crnogorskom pravu, zakon se po hitnom postupku može donijeti samo u dvije situacije, usljed nepredvidivih okolnosti, zbog kojih bi nedonošenje zakona moglo prouzrokovati štetne posljedice i druga, kada je zakon potrebno usaglasiti sa evropskim pravom i međunarodnim ugovorima i konvencijama“.
- Jasno je da je hitnost procedure u ovom slučaju u potpunosti neopravdana – istakla je Spaić.
Izmjene Zakona prilagođene su zahtjevima SPC, ali je iz člana 24, kojim se definišu uslovi i način uvođena vjerskih organizacija u evidenciju, uklonjena odrednica „po svom istorijskom kontinuitetu“, kako bi se „umirili“ poslanici Ure, bez kojih nova vlast nema većinu u parlamentu.
Bez obzira na to suština izmijenjenog zakona ostala je ista – crkva koja nikada u svojoj istoriji nije registrovana u Crnoj Gori sada će bez postupka registracije biti uvedena u „pravni život“ naše zemlje, a jedini cilj je da se eliminiše istorijski fakticitet postojanja Crnogorske pravoslavne crkve koja je egzistirala u svim državotvornim oblicima naše države, zaključno sa Knjaževinom i Kraljevinom Crnom Gorom, i da se, u krajnjem, SPC ustanovi kao „državna crkva“.
Samim tim, naravno, sva crkvena imovina, što znači crnogorsko istorijsko i kulturno nasljeđe ostaće u rukama SPC koja je registrovana u tuđoj državi – u Srbiji. K. KRSMANOVIĆ
Odbor za ljudska prava
Predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava Jovan Vučurović za ponedjeljak, 28. decembra, sazvao je sjednicu tog tijela na kojoj će se razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Pozvani su ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković i ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.
Poziv za sjednicu upućen je i administratoru Mitropolije crnogorsko-primorske SPC Joanikiju, reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, barskom nadbiskupu Roku Đonlešaju i predsjednici Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nini Ofner Bokan.
Predstavnike Crnogorske pravoslavne crkve nijesu zvali.
Pozvani su i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, koordinatorka UNDP-a Daniela Gasparikova, savjetnica UN za ljudska prava Anjet Lanting, šefica Misije OEBS Mariz Davije i programski direktor Građanske alijanse Milan Radović.
Ombudsman da zaštiti prava Crnogoraca
Liberalna partija pozvala je juče zaštitnika ljudskih prava Sinišu Bjekovića da „hitno i neizostavno reaguje i spriječi frapantno i najprizemnije kršenje ljudskih i vjerskih prava pravoslavnih Crnogoraca“.
- Da je u Crnoj Gori vlast preuzela anticrnogorska politička elita možemo svakodnevno zaključiti prema odlukama koje se donose u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a koje direktno idu isključivo u pravcu potiranja Crnogoraca i svih elemenata nacionalnog identiteta – poručili su oni i ukazali na činjenicu da na sjednicu Odbora za ljudska prava nijesu pozvani predstavnici CPC, „crkve koja je kroz vjekove održala Crnu Goru i sačuvala njenu duhovnost“.
Burno su reagovali i što „takvim politikama legitimitet daje samozvani glavni pomiritelj g. Abazović koji izjavi da je pomiriteljski nastrojen prema svim vjerskim zajednicama“.
- Izgleda da je zaboravio onu koja predstavlja većinski narod. Zaboravio je Abazović Crnogorsku crkvu i Crnogorce – istakli su oni, dodajući da je na CPC i Crnogorce zaboravio i „drugi pomiritelj ove klerikalne vlasti“ Aleksandar Bečić.
