Pripreme su uveliko u toku, dobili smo i prve učesnike, a polako se kristališe i koji će sve timovi nastupiti na tom meču, koji već dugo izaziva veliku pažnju, piše BBC na srpskom.
Predstojeći vanredni parlamentarni izbori potencijalno bi mogli da budu najdramatičniji od 2012, kada su Srpska napredna stranka (SNS) i predsjednik Aleksandar Vučić došli na vlast.
Konačan spisak izbornih lista još nije poznat, jer nijesu svi Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) podnijeli zahtjev za kandidaturu.
Za sada je proglašeno pet lista - oko vladajućih Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije (SPS), Studentska lista - Studenti pobeđuju, kao i manjinske Saveza vojvođanskih Mađara i Rasim Ljajić - Ljudski, čiji je nosilac dugogodišnji ministar u više Vlada Srbije.
Srpska napredna stranka
Lista Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija biće prva na izbornom listiću.
Na prvom mjestu je Vučić, koji je kandidat za predsjednika Vlade, a slijede ga bivši premijer i zvanični predsjednik SNS-a Miloš Vučević i Ana Brnabić, predsjednica Skupštine Srbije i bivša premijerka.
Nešto detaljniji pregled njihovog spiska od 250 kandidata za narodne poslanike, otkriva i koje još partije žele da uz SNS uđu u poslaničke klupe.
Prije svega su tu Aleksandar Šešelj i Vjerica Radeta, zvaničnici Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, osuđenog za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, od koje se SNS 2008. otcijepila.
Kada su Vučić i Tomislav Nikolić, nekadašnji visoki funkcioneri SRS-a, odlučili da formiraju naprednjake, iz tabora radikala uslijedili su žestoki napadi.
Ovog puta idu zajedno, pa je tako na listi i Šešeljev sin Aleksandar.
Tu su i Stefan Krkobabić, lider Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS), Marjan Rističević iz Narodne seljačke stranke i Milija Miletić iz Ujedinjene seljačke stranke.
Na listi su i, između ostalog, i glumci Lidija Vukićević i Branislav Lečić, košarkaš Željko Rebrača, provladin student Miloš Pavlović, kao i Vukašin Vučićević, sin Dragana J. Vučićevića, vlasnika i urednika provladinog tabloida Informer.
Na sjednici Glavnog odbora SNS-a u Nišu, Vučić je najavio da će, ako SNS dobije dovoljno glasova za formiranje vlade, njegov kabinet imati daleko manje ministarskih mjesta - samo 12 u odnosu na dosadašnjih 30.
Socijalistička partija Srbije
Koalicija oko socijalista, koja od 2012. na republičkom nivou čini vlast sa SNS-om, nazvana je Ivica Dačić - faktor stabilnosti.
Biće na drugom mjestu izbornog listića.
Prvi na listi je Ivica Dačić, aktuelni ministar unutrašnjih poslova, a bivši premijer, ministar inostranih poslova i predsjednik republičke skupštine.
Socijalisti na izbore izlaze u saradnji sa Jedinstvenom Srbijom (JS) Dalibora Markovića Palme - sina Dragana Markovića Palme, preminulog 2024. - i Socijaldemokratskom partijom Srbije, sa čijeg čela se nedavno povukao Rasim Ljajić, a u njihovom bloku su i Zeleni Srbije.
U izbornu trku, SPS ulazi uzdrman unutarstranačkim podjelama i izbacivanjem istaknutog zvaničnika Branka Ružića, nekadašnjeg ministra prosvjete.
U međuvremenu su i pojedini lokalni odbori SPS-a podržali Ružića.
Ružić za to vrijeme „ne isključuje mogućnost učešća na izborima", za šta postoji nekoliko opcija, ali ne želi da „po svaku cijenu traži političku adresu", izjavio je za agenciju Beta.
'Studentska lista - studenti pobeđuju'
Lista zbog čijeg djelovanja u velikoj mjeri i dolazi do izbora.
Nizu zahtjeva masovnih protesta, među kojima je prije svega utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi, studenti su u aprilu 2025. dodali još jedan - vanredne parlamentarne izbore.
Vide ih, kako kažu, kao jedini put u „slobodu institucija“.
Uz zvuke trubača i taktove užičkog kola, u predvečerje 14. septembra studenti su predali listu, da bi je RIK proglasio dan kasnije.
Biće pod brojem tri na izbornom listiću.
U međuvremenu je na sajtu studentskog pokreta objavljena je njihova lista 250 kandidata za poslanike, o kojima se dugo spekulisalo u medijima.
Nosilac liste je Ilija Srdanović, profesor urgentne medicine i kardiolog sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine.
Tu su i, između ostalih, dramaturg Željko Hubač, glumac Tihomir Stanić, nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije Jugoslavije Dejan Bodiroga, bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, muzičar Feđa Dimović, sociolog Jovo Bakić, atletičar Mihail Dudaš i Aleksandar Baucal sa Filozofskog fakulteta.
Prikupljanje potpisa za studentsku listu obilježili su dugački redovi njihovih pristalica u nekoliko gradova širom Srbije.
Studenti su u međuvremenu objavili i upozorenje o potencijalnim „lažnim listama“ na izborima, čija su imena slična njihovom, sa namjerom zbunjivanja birača.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, studentska lista je najveći takmac vlastima na izborima, zbog čega ju je podržalo i nekoliko opozicionih stranaka i pokreta, iako su se studenti do sada često ograđivali od opozicije, pa i javno je kritikovali.
Među njima su stranke veoma različitih profila.
Demokratska stranka (DS), Zeleno-levi front (ZLF), Kreni-promeni, Socijaldemokratska stranka, Pokret „Ljubav, vera, nada“ Nemanje Šarovića, bivšeg funkcionera Srpske radikalne stranke, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Lokalni front iz Kraljeva, Dveri, Dosta je bilo, ProGlas i niz lokalnih organizacija.
Pokret slobodnih građana (PSG) je najavio da će na izbore izaći jedino u slučaju jedinstvene proevropske opozicione koalicije - koje po svemu sudeći neće biti - te su i oni najavili podršku studentima.
Studentski tabor u međuvremenu je podržala i koalicija Narodna Srbija, koju čine Narodni pokret Srbije Miroslava Aleksića, Ekološki ustanak Aleksandra Jovanovića Ćute i Novo lice Srbije Miloša Parandilovića.
Oni su prvo najavili učešće na izborima, a zatim se povukli zarad „referendumske atmosfere".
Proevropska opozicija
Čine je Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, Srbija centar Zdravka Ponoša i Građanski pokret Solidarnost Gorana Ješića.
Listu su nazvali Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš.
„Imamo jasne ideje i program - kako se u 100 dana demontira režim Srpske napredne stranke i kako da se gradi evropska Srbija u koju vjerujemo i za koju se borimo“, izjavio je Đilas.
Međutim, u međuvremenu su najmanje dva lokalna odbora stranke Srbija centar - Užice i Leskovac - apelovala da i onu odustanu od izbora i podrže studente.
U Užicu su članovi odbora zbog toga podnijeli ostavke.
Ponoš je u međuvremenu, na društvenoj mreži X, na pitanje da li će se i njihova koalicija povući sa izbora, odgovorio kratkim „neće", dok je Ješić sve nazvao pritiscima i dodao da „guraju dalje".
Nijesu još RIK-u predali listu.
'Autentična desnica'
Treći izborni ciklus u nizu gde Nova demokratska stranka Srbije (NDSS) Miloša Jovanovića i Monarhisti - Pokret za kraljevinu Srbiju Vladimira Jelića idu zajedno.
Listu su nazvali Autentična desnica.
Ne postoji iskreni desničar kome smjena predsjednika Aleksandra Vučića nije imperativ, izjavio je Miloš Jovanović.
Kao jedan od kriterijuma za saradnju sa njima naveli su i protivljenje Evropskoj uniji, sa kojom Srbija od 2014. pregovara o članstvu.
Nijesu još RIK-u predali listu.
Faktor Branimir Nestorović
Izbornu koaliciju su najavili i pokret „Mi - snaga naroda" Branimira Nestorovića i Narodna stranka Vladimira Gajića.
Iz Narodne stranke su je opisali kao „jasno i nedvosmisleno suverenističku, evroskeptičnu, integralističku i demokratsku", ali ništa još nije zvanično potpisano.
I situacija je sve komplikovanija.
Nekoliko članova predsjedništva Pokreta „Mi - snaga naroda" tvrdi da im se nameće i koalicija sa Pokretom socijalista Aleksandra Vulina, bivšeg ministra u više resora - unutrašnji poslovi, odbrana, socijalni rad - kao i nekadašnjeg direktora Bezbjednosno informativne agencija (BIA).
Iza tog pokušaja nametanja stoje upravo BIA i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tvrdi Slobodan Ilić, poslanik „Mi snaga naroda".
Nekoliko visokih zvaničnika i članova Predsedništva potom je izbačeno iz stranke zbog, kako navode, protivljenja koaliciji sa Vulinom.
„Imali smo zahtjev od ljudi iz Ruske Federacije da okupimo sve rusofilske stranke i pokrete u Srbiji, i u okviru toga i Pokret socijalista Aleksandra Vulina, koji tamo uživa veliki ugled", rekao je Nestorović na konferenciji za novinare, ne otkrivajući detalje.
Opširnije o drami u „Mi - snaga naroda" pročitajte u zasebnom tekstu.
Vulin je od 2023. pod sankcijama SAD zbog sumnji za umješanost u korupciju i veze sa organizovanim kriminalom.
Nestorović, ljekar koji je do popularnosti došao tokom epidemije korona virusa, jedno je od najvećih iznenađenja prethodnih izbora iz 2023, kada je osvojio skoro pet odsto glasova.
Pokret snaga Srbije
Učešće na izborima najavio je i Pokret snaga Srbije Bogoljuba Karića, biznismena i političara čiji je poslovni uspon bio predmet brojnih kontroverzi.
Zbog toga je od 2006. do 2016. živeo u Rusiji, odakle se vraća nakon što su protiv njega, zbog zastarjelosti i nedostatka dokaza, obustavljene sve istrage.
Za Karićem je dugo bila raspisana i Interpolova poternica, koja je takođe povučena.
On i njegov pokret su godinama bili uz Vučića i SNS, a sada, kako kaže, izlazi na izbore kako bi „znanje, iskustvo i više od pola vijeka rada stavio u službu Srbije".
Nijesu još RIK-u predali listu.
Rasim Ljajić
Broj četiri na izbornom listiću biće manjinska izborna lista okupljena oko Rasima Ljajića, dugogodišnjeg funkcionera i ministra u više Vlada Srbije.
Nazvana je Rasim Ljajić - Ljudski, a okuplja Sandžačku demokratsku partiju (SDP) i Crnogorsku demokratsku partiju (CDP).
Ljajić nije kandidat za poslanika, ali je, kako kaže, listi „dao ime radi vidljivosti".
„Osetio sam obavezu prema stranci i ljudima koja su godinama glasali dole za mene da u prelomnom trenutku bar toliko mogu da pružim, da budem nosilac liste", rekao je Ljajić, aktuelni predsjednik FK Partizan.
Srđan Šajn, predsjednik Romske partije, negodovao je zbog toga što je Ljajićevoj listi dozvoljen status manjinske i najavio da će tražiti reakciju nadležnih institucija i Ustavnog suda.
Savez vojvođanskih Mađara (SVM)
Za izbore se sprema i najveća stranka mađarske manjine u Srbiji, dugogodišnji partner naprednjaka na vlasti.
Balint Pastor, predsednik SVM-a, kaže da se ne bave ko je na listi Srpske napredne stranke, ko na studentskoj, niti ko je na listama „prve, druge, treće, četvrte ili pete opozicione stranke", već samo interesima vojvođanske mađarske zajednice.
Lista „Savez vojvođanskih Mađara - dr Balint Pastor" proglašena je 15. septembra pod rednim brojem pet.
Unija Roma Srbije i Demokratska unija Roma Srbije
Unija Roma Srbije i Demokratska unija Roma Srbije potpisale su sporazum o zajedničkom nastupu na izborima.
Romi već dvije decenije nemaju mogućnost da ih neko bira i da budu zastupljeni tamo gdje se rješavaju njihovi problemi - u parlamentu, Vladi i institucijama, izjavio je Miloš Mihajlović, predsjednik Unije Roma Srbije.
Bošnjačke partije
Postojale su i najave da bi bošnjačke partije mogle da formiraju zajedničku listu, ali to se neće desiti.
Stranka pravde i pomirenja (SPP) odlučila je da na izbore izađe samostalno.
Nosiće naziv Usame Zukorlić (SPP) Pokret za ujedinjenje.
Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA), čiji je dugogodišnji lider Sulejman Ugljanin, takođe je najavila samostalan izlazak na izbore.
„Izlaskom na dvije ili tri liste gube se desetine hiljada glasova. Izlaskom na jednoj listi ne bi se izgubio nijedan jedini glas i svi bi dobili najmanje po tri poslanika“, rekao je Ugljanin, čija će stranka na izbore pod sloganom SDA Sandžaka - Čuvari Sandžaka.
Albanske partije
Driton Redžepi, predsjednik Skupštine opštine Bujanovac, pozvao je albanske političke stranke iz Bujanovca, Preševa i Medveđe da na izborima nastupe na jednoj izbornoj listi, što naziva „istorijskim testom“.
Od potencijalnog ujedinjenja zavisi politička zastupljenost Albanaca u Skupštini Srbije, izjavio je, prenijele su Bujanovačke.
Međutim, i dalje nije poznato da li će doći do jedinstvene liste.
Upravo je to bila tema sastanka lidera albanskih političkih stranaka u Bujanovcu i Preševu sa kosovskim premijerom Albinom Kurtijem 15. septembra u Prištini.
Ishod sastanka nije poznat, ali je Kurti izjavio da je „neophodna saradnja" albanskih partija na predstojećim izborima.
Na raskol presudno utiče sukob između Partije za demokratsko djelovanje (PDD) Šaipa Kamberija i Alternative za promene Arbera Pajazitija, aktuelnog predsjednika opštine Bujanovac, pišu Bujanovačke.
Albanske stranke su prethodna dva puta na izbore izlazile u dvije kolone.
