Mandatar Zdravko Krivokapić danas će Skupštini predstaviti prijedlog svog kabineta i podnijeti ekspoze o ciljevima njegove vlade. Osim niza floskula i opštih mjesta na 51 stranu teksta, mandatar je najavio deklaraciju o zabrani gradnje malih hidroelektrana, spajanje resora kojih će sada biti 12 i obećao nove zakone o izborima, planiranju i gradnji, lustraciji i ispitivanju porijekla imovine, izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te najavio ukidanje NTO.
U ekspozeu je obećao da će se kod njega građani pitati i odmah prekršio to obećanje. Uprkos činjenici da je peticiju protiv imenovanja Vesne Bratić na mjesto ministarke obrazovanja, kulture, nauke i sporta potpisalo do sada 4.930 građana, zbog izraženog kleronacionalizma, ona je i sada dio njegovog prijedloga za sastav vlade.
Osim toga, Krivokapićeva vlada će, ako bude izabrana, imati praktično manjinsku podršku jer mandatar u parlamentu nema vlastitu partiju, a iz stranaka koje čine najjaču grupaciju unutar parlamentarne većine u startu su iskazali značajne rezerve.
Zato je ključno pitanje: kako će Krivokapić brojna obećanja o promjenama realizovati uz minimalnu podršku parlamentarne većine? Pri tome, sagovornici Pobjede kao limitirajući faktor smatraju i organizaciju ministarstava nove vlade.
Spajanje
Bivši ministar prosvjete, akademik CANU prof. dr Slobodan Backović kaže da se odlukom o objedinjavanju četiri ministarstva dovode u pitanje dosadašnja reformska postignuća, jer se potpuno mijenja organizacija i time otežava kontinuitet postignuća i planiranih ciljeva.
- Imajući u vidu resurse kojima raspolažemo, netransparentnost u pripremi ovih promjena, prirodne reakcije otpora ljudi prema promjenama, posebno nejasnim, složenim i brzim, novoformiranom ministarstvu biće potrebno mnogo vremena samo da uspostavi organizacionu strukturu i komunikaciju među organizacionim jedinicama. Realizacija svih dosadašnjih strategija i planova u prosvjeti, nauci, kulturi i sportu biće usporena ili zaustavljena. Kad se realizuju ovako masivne promjene kao što namjerava nova vlada, onda je poželjno da se makar postojeća organizaciona struktura zadrži za neko vrijeme, posebno zbog kadrova u ovim sektorima – ocijenio je Backović.
Dodao je da se spajanje resora često argumentuje iskustvima Holandije i Finske, ili članom 77 Ustava Crne Gore, ali da iskustva tih zemalja nijesu dovoljno analizirana i komparirana s našim kontekstom.
- Jednako, u pomenutom članu Ustava, a u kontekstu garantovanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i sloboda, navodi se da država podstiče i pomaže razvoj ova četiri sektora, ali to nije argument da oni moraju funkcionisati kao objedinjeni resor – kaže on.
Kadrovi
Kleronacionalizam je opredjeljenje još nekoliko članova Krivokapićevog budućeg kabineta – predloženog ministra pravde Vladimira Leposavića i ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović.
Analitičar Ljubo Filipović kaže da predizborna obećanja i očekivanja ispunjavaju samo četiri od 12 kandidata za ministre. To su ministri odbrane, javne uprave i digitalnog društva, šumarstva i ekonomskog razvoja. Većina prijedloga je, smatra Filipović, vrlo sporna.
- Tu postoje ljudi sa prilično opasnim političkim stavovima, sa ideologijama koja nije u skladu sa vrijednostima našeg društva. Ovdje konkretno mislim na ministarku Vesnu Bratić, ali i na ministra Leposavića, koji će da vodi pravdu – navodi Filipović i dodaje da su ti kandidati često izricali ekstremne stavove.
On ističe i da politički ova vlada ima minimalnu podršku.
- Iako su Demokrate na početku rekle da će podržati ovu vladu, izrazili su sumnju u haotičnost procesa, kršenje obećanja. U petak smo imali tragikomičnu situaciju oko ministra odbrane koji je određen desetak minuta prije konferencije za medije, a bilo je zabune oko glavnog pregovarača – istakao je Filipović.
Dekan Fakulteta za evropske i državne studije Đorđije Blažić smatra da je smanjivanju broja ministarstava trebalo da prethode odgovarajući zakoni o javnim službama.
- Državna uprava obuhvata samo manji organizacioni i funkcionalni oblik javne uprave. Crna Gora nema izveden koegzistentan sistem javne uprave osim za dva elementa - državnu upravu i lokalne samouprave. Ostali segmenti javne uprave nemaju nužno potrebne zakone, na kojima već skoro dvije decenije profesionalno insistiram, a to su prije svega zakoni o javnim agencijama, javnim fondovima i javnim tijelima, a posebno o javnim službama, tako da je u tim upravnim oblastima potpuna konfuzija – rekao je Blažić za Pobjedu.
Naveo je da kod ovog, kao i ostalih pitanja, važi pravilo da se organizacija državne uprave ne postavlja autoritativno „odozgo“, kao što se uvijek radilo u Crnoj Gori, već „odozdo“, tj. da organizacija proizilazi iz funkcionalne analize i analize poslova uprave i njihovog karaktera.
Mandat
- Bilo koju odluku o reorganizaciji treba da prati odgovarajuća analiza, koja će pokazati koji princip organizacije za koje organe treba koristiti – realni, teritorijalni, personalni, hijerarhijski, inokosni ili kolegijalni – naveo je on.
Profesor Blažić nije želio da komentariše navode mandatara o ,,prvoj demokratskoj vladi“ i ,,stvaranju uslova za prve fer i demokratske izbore“ navodeći da je riječ o političkim ocjenama.
Filipović, međutim, smatra da će Krivokapićeva vlada biti kratkog mandata, jer ima minimalnu podršku.
- Da li će do njenog loma doći za pola godine ili za godinu je manje bitno. Za Crnu Goru je sada bitna politička stabilnost, ali mi se čini da je nećemo imati – ocijenio je Filipović i dodao da na osnovu najave Nebojše Medojevića da novoj vladi daje šest mjeseci zaključuje da on očekuje mjesta po dubini.
- Čini se da je došlo do zamjena, a ne promjena na političkoj sceni – ocijenio je on i dodao da će veliki dio ministara biti kasnije uključen u političke procese.
Deklaracija
Predloženi ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović projektovao je 20 malih hidroelektrana protiv čije izgradnje mještani sada protestuju.
Izjavio je da je nakon razgovora sa austrijskim kolegom prof. dr Berhardom Pelikanom prije deset godina promijenio mišljenje o malim HE. To ga nije spriječilo da kod Zavoda za intelektualnu svojinu patentira svoja projektantska rješenja.
Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović smatra da se najava deklaracije o trajnoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana i preispitivanju koncesionih ugovora neće odraziti na već izgrađene HE i već dobijene koncesione ugovore.
Na pitanje koliko je adekvatno rješenje da se u resor kapitalnih investicija stavi ministarstvo saobraćaja i pomorstva, posebno što su pomorci imali problema u ostvarivanju svojih prava i u posebnom resoru, Kaluđerović kaže da nije moguće dati odgovor na to pitanje dok se ne vidi kako će biti organizovane određene uprave i njihov način rada.
- Ono što sada možemo sa izvjesnošću reći jeste da će sama reorganizacija uprave zahtijevati određeno vrijeme, što znači da će se nešto kasnije krenuti u rješavanje konkretnih problema – rekla je Kaluđerović.
Za najavu Krivokapića da će se nova vlada zalagati za usmjeravanje kapitalnih investicija u strateške prioritete Crne Gore, prije svega u energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, kazala je da je to radila i dosadašnja vlada.
- Tako da se u ovim najavama vidi samo kontinuitet dosadašnjeg pravca kapitalnih ulaganja. Mislim da bi za dalji razvoj zemlje i ekonomski progres kapitalna ulaganja trebalo prvenstveno usmjeriti u istraživačku infrastrukturu u različitim oblastima – rekla je Kaluđerović.
Tanka objašnjenja
Da su vrlo tanka i bez prethodne analize objašnjenja za promjenu organizacione strukture izvršne vlasti, smatra i Backović.
- Fokus u spajanju nauke i prosvjete je na promjeni koja se označava kao pravovremeno uočavanje i isticanje talenata i potencijala u nauci, kao našeg zaloga za budućnost. Sport se vidi kao grana koja će snažno doprinijeti zdravom razvoju djece i omladine, otkrivanju njihovih potencijala i talenata. Iako su svi ovi ciljevi važni, sigurno je da samo spajanje ministarstava nije dovoljno za njihovo ostvarivanje. Sve navedeno se radilo i do sada kada su ministarstva funkcionisala odvojeno – ističe akademik.
Komentarišući najavljenu izmjenu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, docent dr Dragan Komatina sa Arhitektonskog fakulteta kazao je Pobjedi da ovaj propis treba dobro pogledati i pročitati.
- Mislim da će mandatar da mijenja ovaj zakon u dijelu izgradnje i planiranja, jer je izmijenjenim zakonom legalizacija dovoljno uprošćena i jasna. Taj je postupak pojednostavljen i ide na ruku građanstva i ljudima koji idu u proces legalizacije – kazao je Komatina i dodao da ,,mi u Crnoj Gori imamo jedno, ne znam je li to prokletstvo, a to je da kako neko sjedne u stolicu promijeni sve ,,jovo nanovo“.
- Mislim da kod nas zakoni nijesu problem nego njihovo sprovođenje i kontrola sprovođenja. To je suština problema – kazao je Komatina.
Rađenović: Potezi u turizmu moraju biti precizni i promišljeni
Prof. dr Miško Rađenović, koji predaje na nekoliko turističkih fakulteta, kazao je Pobjedi da nam hitno treba kratkoročna strategija kojom ćemo se vratiti na tržište i pripremiti za sljedeću godinu i da naredni potezi moraju biti promišljeni i precizni. Smatra da to što turizam nema posebno ministarstvo u novoj vladi ne mora da znači da će taj sektor raditi slabijim intenzitetom i imati slabiji učinak.
- Dalji razvoj turizma zavisi od zdravstvene situacije kod nas i u svijetu. Prvo treba napraviti kratkoročni plan funkcionisanja turizma u kovid uslovima za sljedeću sezonu. U sklopu toga napraviti koja potencijalna tržišta su nama bliža, da li su to regionalna, naša ili istočnoevropska… Sljedeća faza je da vidimo da li će nešto biti iz Evropske unije. Poslije toga da vidimo na kojim kanalima možemo da reklamiramo i prodamo naš turistički proizvod. Moramo upotrijebiti digitalne kanale, a odrediti kako to prodati i pod kojim uslovima - ističe prof. Rađenović.
Dodaje da je od hotelijera čuo da pregovaraju sa turoperatorima za sljedeću sezonu, ali da još nema potpisanog ugovora ni sa jednim.
- Nijedan ugovor se ne može sprovesti, jer je razvoj zdravstvene situacije nepoznanica - kazao je Rađenović.
Sljedeći potez vlade, po njegovom mišljenju, treba da bude produženje sezone, iako je to teško dok traje pandemija.
- Vrlo će biti teško produžiti sezonu, a dodatno je vrlo malo ili skoro nimalo konferencija i raznih drugih skupova, jer se sada sve završava digitalno - kaže Rađenović i naglašava da je veoma važno napraviti precizne planove i strategije kako dejstvovati u vrijeme postojanja virusa, jer po njegovim saznanjima oporavak nam slijedi tek 2023. godine.
- Trebamo izvući pouke iz ove godine i planovi ne smiju da budu slijepo praćeni. Moramo biti elastični u korigovanju planova. Potezi moraju biti vrlo promišljeni i vrlo praćeni i argumentovani. Budno moramo pratiti razvoj situacije i pregovarati sa tržištima - poručio je Rađenović.
Kostić vidi problem u spajanju finansija i socijale, Drecun ne
I o spajanju resora finansija i socijalnog staranja su različita mišljenja. Ekonomski analitičar i profesor na fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić smatra da to nije dobro rješenje, dok ekonomski analitičar Predrag Drecun misli suprotno.
- Organizaciona rješenja su preduslov za efikasno funkcionisanje. Ako organizaciono stvari nijesu postavljene kako treba, onda je vjerovatno da neće ni funkcionisati na pravi način, odnosno na poželjnom nivou. Problem je u povezivanju finansija i socijale, jer su to dvije potpuno različite discipline. Ministarstvo finansija treba da se bavi prihodima i rashodima, a socijalna funkcija je van toga – objašnjava Kostić.
Dodaje da je tačno da sve budžetske jedinice crpe sredstva od Ministarstva finansija, ali izražava bojazan da će se ovom reorganizacijom izgubiti fokus.
- Ako spojite finansije i socijalu, dvije tako važne oblasti, onda ćete sigurno izgubiti fokus, a ako nemate fokus onda nema dobrog funkcionisanja - smatra ovaj ekonomski analitičar.
Drecun misli da samo spajanje ne bi trebalo da ometa izvršavanje funkcija.
- Socijalna politika se može voditi i opštim aktima vlade, promjenama postojećih zakona, promjenom strukture socijalnih davanja ... Kako će se funkcije izvršavati zavisiće od stanja u privredi, a ne od te čisto birokratske činjenice – kaže Drecun i ističe da ne vidi mogućnost problema, jer su socijalna davanja definisana postojećim propisima i lako se kvantifikuju.
- U sklopu racionalizacije, spajanje socijale sa finansijama je dobro rješenje. Ne bi bilo dobro da je rad pripojen Ministarstvu finansija, jer su prava iz rada drugačija - smatra Drecun.
Na pitanje da li očekuje smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi nakon smanjenja broja ministarstava, Kostić kaže da je to kvadratura kruga.
- Državna uprava je predimenzionirana i treba je racionalizovati i u broju izvršilaca. Svaka vlast želi da racionalizuje javnu upravu, ali ona ne može biti sprovedena ostavljanjem ljudi bez prihoda. Kako god uradili, oni jedan dobar dio vremena moraju biti predmet socijale. Zato je uvijek teško napraviti racionalizaciju – kaže Kostić i dodaje da moramo biti svjesni da je socijala izuzetno važna oblast.
Drecun kaže da smanjenje broja zaposlenih zavisi od toga kako ćemo riješiti problem finansiranja.
- Ako uđemo u aranžman sa MMF-om možemo računati na određena uslovljavanja. Ukoliko ne uđemo, moguće da ne bude velikih otpuštanja, već da se podigne nivo efikasnosti državne administracije. Ostaje nam da čekamo, jer ne znamo kako će se u budućnosti pokrivati budžetski deficit, pošto se nagomilao državni dug i došao do granice kada se mora najozbiljnije razmišljati o njegovoj strukturi - da se možda sve više pretvara u domaći u odnosu na spoljni. To bi moglo određenim stimulacijama, ali o tome kad vlada počne da radi – kaže Drecun.
Kostić ističe da je pogrešno smatrati da će samim smanjenjem broja izvršilaca biti povećana efikasnost.
- Možete reorganizovati javnu upravu tako što ćete ljude sa malo motiva i pred penzijom zamijeniti ljudima sa novim znanjima i elanom. To znači da obavezna racionalizacija ne podrazumijeva obavezno smanjenje broja zaposlenih, nego povećanje kvalifikacione i kadrovske strukture. U svim izvještajima EU nam govore da nemamo dovoljno kapaciteta i da ljudske resurse treba da podignemo na mnogo veći nivo - kaže Kostić.
Vujošević: Mjere se moraju primjenjivati bez izuzetka
Kako bi se epidemija okončala, mjere moraju biti stroge i mora se osigurati njihova primjena, što sada nije slučaj, izjavio je Pobjedi epidemiolog i specijalista preventivne medicine prof. dr sc. Novica Vujošević.
Mandatar je najavio novu strategiju u borbi protiv korona virusa, koja predviđa ukidanje Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i uključivanje građana u ocjenjivanje epidemioloških mjera. Najavio je formiranje dva stručna tijela – savjeta i komisije za kontrolu zaraznih bolesti.
Vujošević je kazao da svaka vlada može, ako hoće, da donese dobre mjere, ali da mora da uključi mehanizme da ih primijeni.
- Organizacione forme ne rješavaju problem, nego samo uporan rad bez popuštanja. Ako ste donijeli mjere, one se moraju sprovoditi. Nova vlada vjerovatno ima svoje razloge da donese novu organizacionu šemu i vjerovatno će biti bolja od postojeće, jer već postoji iskustvo NKT od 11 mjeseci, pa se taj novi sastav može voditi njihovim iskustvom. Imam povjerenja da će ta rješenja biti dobra, ali moramo da ih sprovedemo kako treba da bi dala rezultate - pojasnio je Vujošević.
Ističe da se, ako hoćete da istrijebite zaraznu bolest, ne smijete oslanjati na odgovornost građana.
- Ne smijete moliti građane da ne izlaze iz domova, već donijeti takve mjere koje će se striktno poštovati i tu nema kompromisa – naveo je naš sagovornik, koji smatra da je neshvatljivo kako ovako mala Crna Gora ima ovoliki broj zaraženih.
- Ne smije se to dozvoliti – kategoričan je Vujošević i naglasio da borba protiv zaraznih bolesti ne može da se oslanja na nečiju volju i inspiraciju.
- Tu moraju postojati zakonske mjere koje se tiču svih i odnose se na sve - naveo je Vujošević i ocijenio da su se u NKT trudili da zaštite zdravlje stanovništva, ali da je upropašćena ekonomija.
- „Kapa dolje“ za one koji su napravili vakcinu u ovako teškoj situaciji, sigurno da će nam ona pomoći - zaključio je Vujošević.
Krivokapićevo rješenje nije u skladu sa zakonom
Rješenje mandatara nije u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, rekao je izvor blizak NKT-u i precizirao da u postojećem aktu nema savjeta, čije je osnivanje Krivokapić najavio.
- Problem je što to nije u skladu sa zakonom, a potrebno je dosta vremena da se zakon izmijeni. U ovakvoj epidemiološkoj situaciji mora se reagovati brzo i pravnici bi mogli da pojasne koliko nova rješenja zapravo nijesu praktična - naveo je naš izvor.
