On je agenciji Mina rekao da su kod 11 djece imali imunološki sindrom, koji je nastao poslije preležane korone i manifestovao se vrlo ozbiljnim stanjem.
„Tako da je nekoliko djece završilo na intezivnoj njezi, ali su srećom svi preživjeli“, dodao je Majić.
On je istakao da je broj respiratornih infekcija bio manji jer nijesu radili vrtići i djeca nijesu toliko bila u međusobnom kontaktu.
Majić je kazao da se trend operisanih u zadnjih šest mjeseci vratio na normalu.
Prema njegovim riječima, u toku prošle godine imali su prekid operacija i radili su samo hitne slučajeve.
„Danas sva djeca koja treba da se operišu, pored uobičajnih laboratorijskih nalaza, moraju imati negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata. Negativan PCR test mora imati i majka“, kazao je Majić.
Majić, koji u Institutu radi više od dvije decenije, rekao je da su kod liječenja djetata poseban aspekt roditelji.
„I vrlo često, prije opšteg pregleda djetata prinuđeni smo da malo smirimo roditelje i razgovaramo sa njima. Dešava se da nekad dijete bude i manji problem“, kazao je Majić.
On je rekao da roditelj često bude vrlo usplahiren i da dijete to osjeti, zbog čega je vrlo važno da popričaju i rasterete roditelje.
Majić je kazao da u Institutu postoji stručna pomoć, da imaju psiholaga i socijalnog radnika, ali da je ambulantni ljekar psiholog taj koji pruža prvu pomoć.
Majić je naveo da trenutno u Institutu ima više od 70 ljekara koji rade i preko 300 zaposlenih.
„Prvi moji koraci, odnosno dok god budem na tom mjestu, biće očuvanje ljudskih resursa“, poručio je Majić.
On smatra da je to veoma značajno, jer u Crnoj Gori i uopšte u svijetu, postoji tendencija da se sve manje ljekara opredjeljuje za specijalizaciju iz pedijatrije.
„Volio bih da sačuvamo ljudske resurse, da ih pojačamo i stimulišemo mlade ljude da ne odlaze. Želimo da mladima pomognemo u njihovom usavršavanju i poboljšanju materijalnog standarda“, poručio je Majić.
On je kazao da se nada da će obnoviti neke aparate koji su potrebni za dalje liječenje.
„Dobili smo novi magnet i skener, ali u razgovoru sa kolegama saznao sam da su potrebne određene stvari radi bolje dijagnostike. To nijesu velika sredstva, ali bi značajno resteretilo kolege koje rade sa najtežim pacijentima“, rekao je Majić.
Majić je istakao da bi obnovu kadra, koja je već započeta u Institutu, trebalo nastaviti.
„Pogotovo u Centru za neonatologiju, gdje mislim da ćemo postići dogovor sa Kliničkim centrom i Ministarstvom zdravlja za kolege koji bi bili primljeni i koji su potrebni za obnovu kadra“, naveo je Majić.
Centar za neonatologiju je, kako je ocijenio, posebno ranjiv zato što su tu prijevremeno rođena djeca.
Upitan da li u Institutu za bolesti djece ima dovoljno ljekara, Majić je odgovorio potvrdno i istakao da su pojedini djelovi na graničnom nivou.
„Takva je situacija da se mora razmišljati pet ili deset godina unaprijed, jer će ljudi ići u penziju, neko će se razboljeti i uvijek treba da se razmišlja da ova služba mora funkcionisati nonstop“, poručio je Majić.
Prema njegovim riječima, na dječjoj hirurgiji ima šest dječjih hirurga, a tri su na specijalizaciji.
„I dok oni budu u punom pogonu, mi ćemo opet imati troje koji su pred penzijom ili su već u penziji“, pojasnio je Majić.
On je kazao da je posao ljekara sam od sebe iscrpan, jer, pored redovnog radnog vremena, postoji po sedam do osam dežurstava i noćni rad.
