Da su tumuli u Banjanima ranije istraživani sigurno je da bi arheolozi mnogo više saznali o vremenu nastanka ovih grobnih humki, o ritualima posvećenim smrti, i svemu onom što još uvijek nije razjašnjeno kada je jedan od najneistraženijih dijelova našeg nasljeđa u pitanju. Poslije punih trideset pet godina arheolozi su ponovo u Riječanima i tim kojim rukovodi arheolog Predrag Lutovac trudi se da otkrije što više od onog što je ostalo netaknuto nakon godina devastacija i pljačkanja. Od ogromnog broja tumula u Banjanima ostalo je samo desetak sačuvanih.
-Arheolozima su zanimljivi upravo netaknuti grobovi, jer se trudimo da utvrdimo, bar približno, vrijeme njihovog podizanja, i da odredimo kom periodu pripadaju. Na cijelom području Riječana veliki broj tumula je uništen i naišli smo samo desetak koji nisu dirani i oni su predmet našeg interesovanja, kaže za Portal Analitika arheolog Predrag Lutovac, rukovodilac istraživanja.
Objašnjava da su arheolozi otvorili jedan tumul u Riječanima, a uskoro će i drugi prema Smrduši. Jedna od humki je prečnika 16 metara, a visine nešto više od metra, dok je druga prečnika tridesetak metara i planiramo je da i ona bude istražena tokom kampanje, koja se završava polovinom decembra.
Na pitanje kako je došlo do tolike devastacije tumula, da li je to možda učinjeno zbog neznanja, slučajno tokom nekih radova, ili više namjerno, naš sagovornik kaže da ovdje slučajnosti nema i da su tumuli u Banjanima namjerno devastirani.
„Nažalost, mislim da smo i mi arheolozi pomogli da se unište te kamene gomile, jer u Riječenima je samo jednom boravila arheološka ekipa i to 1977. godine i vršila arheološka istraživanja. Od tada više niko od stručnjaka nije došao u Riječane. Tumuli nisu zaštićeni kao spomenici kulture, bili su dostupni svima. Mnogi nisu u potpunosti devastirani, ali su arheolozima za podatke potrebne nedirnute grobnice. Uložiti novac u istraživanja, a ne otkriti ništa, nije dobar izbor. Zato želimo da otvorimo one humke koje do sada niko nije dirao, kaže arheolog Lutovac.
Ne iznenađuje što su tumuli u Banjanima uništeni, jer je slična sudbina bila i onih u Zeti, ili Bjelopavlićima na primjer. Kod samozvanih „istraživača“ preovladala je pohlepa, želja da se dođe do skrivenog blaga i u toj potrazi mnogi od tumula su uništeni, a dragocijeni predmeti za arheologiju zauvijek nestali.
Naš sagvornik kaže da su samozvani “istraživači” tražili vrijedne predmete, jer je poznato da su starije kulture pokojnika sahranjivale sa grobnim prilozima. U većini slučajeva se u tim grobnicama nađu bronzani predmeti, keramičko posuđe, a iz želje da se vidi što ima u unutrašnjosti, humke su uništene.
Na konstataciju da se smatra da su u tumulima u Banjanima bili sahranjivani viđeniji predstavnici plemena Dokleata, arheolog Predrag Lutovac kaže da je to tačno i da vrše sondiranja od početka istraživanja.
„Još 1907. godine objavljena su dva natpisa iz Riječana i konstatovano je da se radi o familiji Epikada. Riječ je o dva nadgrobna spomenika posvećena dvojici braće od kojih je jedan bio komandant utvrđenja rimske stanice, a drugi senator u Duklji. To su bili viđeniji ljudi i s obzirom da je bio velikodostojnik Dokleata, smatra se da su se Dokleati prostirali do Riječana. Ono što je zanimljivo je da smo našli mjesto gdje su pronađeni ti nadgrobni spomenici. Nevjerovatno, ali jedan spomenik je preklesan i danas se nalazi u Riječanima, a poslužio je kao korito za stoku. To je urađeno još tridesetih godina prošlog vijeka. Drugi je natpis, na sreću, sačuvan i nalazi se u Muzeju u Nikšiću, kaže Lutovac.
Pored tumula arheolozi istražuju i Budetinu glavicu gdje sondiraju bedeme.To je uzvišenje nad Riječanima koje je udaljeno svega jedan kilometar i s razlogom je pobudilo pažnju arheologa, jer je riječ o utvrđenju.
Naš sagovornik naglašava da su na Budetinoj glavici bedemi široki nešto više od dva metra i da je to bilo utvrđeno mjesto smješteno pored važnog rimskog puta od Salone do Anderbe.
Arheolog ističe da mogu biti zadovoljni dosadašnjim istraživanjima. Pronašli su, kaže, monumentalne memorijalne grobnice, što znači da pokojnici nisu u njima sahranjeni, već da je to vrsta nadgrobnog spomenika. Otkrili su i ostatke staklenih posuda, keramiku, ali i osam bronzanih fibula, koje pripadaju kraju prvog vijeka p.n.e. i prvog vijeka n.e. Primjerci su jedinstveni po načinu ukrašavanja, po obliku, a pronađeno je i pet bronzanih novčića, ali su oni neprepoznatljivi. Na osnovu fibula i keramike pouzdano znamo da radimo u temeljima velikog objekta koji pripada prvom i drugom vijeku naše ere, kaže Lutovac.
Ondje gdje ima grobova bilo je i života, i zato su s razlogom tumuli u Banjanima određeni kao jedan od projekata „Puteva kontinuiteta“, koje realizuje Narodni muzej Crne Gore. U Riječenima, jednoj od stanica na rimskom putu od Salone do Anderbe, može se još mnogo toga otkriti, što je pokazala i ova kampanja koja će biti završena narednog mjeseca.
S.Kapetanović
