U tom smislu, i Crna Gora je prepoznala globalne prijetnje i pripremila novi set finansijskih zakona koji ulazi u najbolje međunarodno zakonodavstvo i najbolje međunarodne prakse MMF-a, Svjetske banke i G20. Imam, prije svega, profesionalnu, ali i moralnu obavezu da kažem da su zakoni mnogo „više od člana 90” i da će Crna Gora usvajanjem ovih rješenja biti u društvu najuređenijih finansijskih sistema svijeta, a mnogo ispred zemalja iz regiona, pa i pojedinih evropskih zemalja. Čini se da su se dobra i sa evropskim zakondavstvom usklađena zakonska rješenja našla u zapećku zbog medijskih polemika i pažnje koja je ovoj temi posvećena.
Ovo iz razloga, jer je upravo Zakon o Centralnoj banci usklađen sa najboljom međunarodnom praksom i evropskim pravom, pažljivo pripreman uz podršku MMF-a i Svjetske banke, uvažavajući najbolje evropska rješenja i direktive iz ove oblasti. Njime će se ojačati nezavisnost Centralne banke, jer zakon predviđa nove značajno proširene nadležnosti članova Savjeta, a u skadu sa Ustavom Centralnoj banci su data nova ovlašćenja i novi organi rukovođenja. Centralna banka dobija ulogu kreditora u posljednjoj instanci, u slučaju potrebe za djelovanjem u dijelu poboljšanja likvidnosti, a istovremeno i obavezu da preventivno djeluje na način da zaštiti finansijski sistem od budućih previranja. Istovremeno, predlogom je definisano da potpuno samostalno raspolaže svojom imovinom. Predloženim rješenjima u potpunosti se implementira princip nezavisnosti poštujući Ugovor o funkcionsanju Evropske unije. Na taj način, obezbijediće se institucionalna, funkcionalna personalna i finansijska nezavisnost. Nijesu li to najveći argumenti nezavisnosti i jačanja uloge Centralne banke koja u svakom ozbiljnom ekonomskom i finansijskom sistemu ima najvažniju ulogu, a to je da čuva stabilnost jedne države?
Takođe, smatrali smo da novim zakonima treba uspostaviti mehanizme zaštite i kontrole finansijskog sistema u slučaju novog finansijskog kolapsa. Takvu ulogu imaće novo tijelo Savjet za finansijsku stabilnost, koje će biti uspostavljeno po ugledu na preporuke lidera G20 i svjetskog Odbora za finansijsku stabilnost. Iako su i Vlada i Centralna banka tokom krize donijele set mjera koji je naš finansijski sistem učnio stabilnim, Savjet će imati ulogu da prepoznaje potencijalne rizike, sprečava i ublažava sistemske rizike u finansijskom sistemu Crne Gore, a, prije svega, preventivno djeluje u cilju sprečavanja novih finansijskih poremećaja. Ovo tijelo biće potpora i podrška Centralnoj banci u njenom djelovanju i očuvanju finasijskog sistema, pri čemu je cilj da Savjet ni na koji način ne ugrozi nezavisnost pojedinih regulatora čiji ga predstavnici sačinjavaju. Isto tako, to može biti uvod u postupno objedinjavanje finansijske regulacije u budućem periodu.
Predlogom Zakona o zaštiti depozita uskladili smo naš sistem zaštite depozita sa pravilima i načelima evropskog zakonodavstva u dijelu povećavanja nivoa zaštite depozita, skraćivanja rokova za postupanje Fonda u slučaju isplate garantovanih depozita, kao i unapređenja tehnika i procedura isplate. Na taj način, obezbijediće se najveći mogući stepen usaglašavanja sa evropskim i međunarodnim praksama uzimajući u obzir stepen razvijenosti finansijskog sistema u Crnoj Gori. Zakonom je predviđeno postepeno povećavanje nivoa garantovanog depozita, na način da će ovaj iznos u 2010. godini biti 20.000 eura, u 2011. godini 35.000 eura i 50.000 eura u 2011. godini. To će značiti da će već u 2010. godini 99% svih depozita biti zaštićeno, čime će se na neki način nastaviti trajanje Zakona o mjerama za zaštitu bankarskog sistema, koji se pokazao kao jedan od najznačajnijih instrumenata naše antikrizne politike. U zakon su inkorporirane direktive Evropke unije, prije svega, Direktiva 2009/14/EC kojom su države članice obavezane na ujednačavanje visine garantovanih depozita i skraćenje roka za isplatu garantovanog depozita
Donošenje izmjena i dopuna zakona o bankama i zakona o stečaju i likvidaciji banaka značiće dalje usklađivanje sa bazelskim principima, preporukama MMF-a i Svjetske banke koji su ukazali na potrebu izmjena zakona, jačanje funkcije regulatora u cilju obezbjeđenja većeg stepena stabilnosti bankarskog sistema, a, prije svega, usklađivanje sa direktivama EU. Najveće izmjene se odnose na proširenje nadležnosti privremenog upravnika, te dodatne mogućnosti koje će supervizor imati na raspolaganju u pogledu izricanja mjera prema banci. U tom smislu, uvedene su i nove kategorije kao što su tzv. „purchase and assumtions“ transakcije, koje podrazumijevaju prenos imovine i obaveza na drugu banku. Navedene odredbe su pripremljene u cilju jačanja povjerenja u finansjiski sektor obezbjeđivanjem većeg stepena stabilnosti bankarskog sistema.
Primjena svih opisanih rješenja izvjesno će pomoći sprovođenju strukturnih reformi u jednoj od najvažnijih oblasti ekonomskog sistema.
