Crnogorska grafičarka Ana Lompar predstavila se nedavno kotorskoj publici izložbom naslovljenom ,,Stvaranje tišine“. Grafičkim otiskom Lompar bilježi sopstvene misaone doživljaje, otiskuje sjećanja praveći veze između likovnog, literarnog i imaginarnog.
Lompar je rođena 1981. godine na Cetinju. Osnovne studije završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju (odsjek grafika, klasa prof. Jakova Đuričića). Magistrirala je takođe na FLU na Cetinju, na odsjeku grafika u klasi prof. Anke Burić.
Tišina
Na izložbi simboličnog naziva ,,Stvaranje tišine“, u kotorskoj Gradskoj galeriji, Lompar je predstavila desetak crteža i dvadesetak grafika rađenih u tradicionalnim grafičkim tehnikama – linogravura, suva igla, bakropis, kolografija...
"Tragajući za tišinom, jednim vidom misaone komunikacije, likovnim istraživanjem transparentno iskazujem svoje stavove i emociju putem grafičkog otiska. Dugotrajan proces realizacije određenog likovnog sadržaja na matrici, ujedno je i sam proces „stvaranja tišine“. Vrijeme koje provodim u ateljeu, pored navedenog likovno-misaonog procesa realizacije grafičkog otiska, upotpunjeno je muzikom, jer uz „vještačku“ tišinu osjećam nelagodu. Ne podnosim tišinu koju čujem, uživam samo u onoj koju „vidim“, istakla je Lompar.
Puno toga u stvaralaštvu Lompar crpi iz djetinjstva, a iz tog mora sjećanja na djetinjstvo posebno izdvaja maslačak.
"Iz mora sjećanja na svoje djetinjstvo, posebnu senzaciju izaziva neosporno sjećanje na željonošca, odnosno na maslačak. Njegova simbolika se zbog samog karaktera i otpornosti opisuje kao sposobnost prevazilaženja svih životnih prepreka, istrajnosti i mogućnosti prilagođavanja. Takođe je simbol emocionalne inteligencije. Najintimnije izučavanje ove zadivljujuće biljke koju nam je priroda podarila, nalazim u keltskom vjerovanju da nakon oduvanih sjemenki imamo pravo na jednu želju. Zapravo, taj doživljaj upravo pamtim i povezujem sa svojim djetinjstvom. Iz tog osjećaja proizilazi moja likovnost i želja da putem umjetnosti zabilježim baš te trenutke mog sjećanja. To je tema koja me sama pronašla, sama se iskazala i opstaje. Tako je nastao moj likovni univerzum pun zamišljenih želja. Upravo kroz kompleksnost grafičkih tehnika koje biram, gradim tu ,,lepršavost“ i jednom tako nježnom i krhkom sadržaju dajem mogućnost da se održi u tom doživljaju", rekla je Lompar.
Na umjetnicu je na različite načine uticalo Cetinje. Lompar kaže da je to grad koji pruža jedinstven osjećaj pripadnosti, kulture i iskrenosti.
"Đeca u ovom gradu kulturu još uvijek mogu naučiti i na ulici. Tako je Cetinje izgradilo moju likovnu izražajnost, ohrabrilo me da djelujem u kulturnom životu. Iz njegove karakteristične kamenitosti i smirene prirodne harmonije proizlilazi upravo ta odlučnost za očuvanjem tradicionalnosti. Na osnovu toga smatram da moja povezanost sa ovim izuzetnim geografskim fenomenom doprinosi stvaranju tišine i na grafičkom otisku. Ambijent je karakteristika ovdašnje umjetnosti i neizostavan segment koji ističe osobenost", istakla je Lompar.
Pčele
Vrlo je interesantan njena grafička mapa ,,Košnica“, u kojoj na specifičan način poredi grafičku umjetnost sa pčelinjim društvom. Grafička mapa svojim sadržajem od šest grafičkih otisaka u potpunosti objedinjuje njen napor da više samostalnih otisaka sagleda kao jedan rad.
"Sadržaj grafičkih otisaka u ovom slučaju ima poseban emotivni tonalitet. Kao što sam ranije navela, tema željonošci je samostalna ambicija otrgnuta iz mape sjećanja. Upravo tim principom, emotivnog i memorijskog, povezujući tih šest grafičkih listova u jednu cjelinu, dajem novi smisao i vrednovanje grafičkog otiska. Naime, otisci su dobili novi značajniji status, sa veoma jasnom simbolikom. Pored veoma izražajnog karaktera u grafičkom smislu, otisci su ,,upakovani“ u košnicu i samim tim je njihova izražajna poruka sasvim transparentna", kazala je Lompar.
Svjesni činjenice da je, kako smatra Lompar, pčelinje društvo jedno od najsavršenijih društava na zemlji, sama postavka ovog rada sasvim jasno poredi grafičku umjetnost sa tim prirodnim fenomenom.
"Grafičare kao pčele, saće kao matricu, otiske kao tečno zlato (med), košnicu kao izložbeni prostor. Ovim radom potenciram značaj i potrebu poštovanja grafičke umjetnosti, njenu ulogu u svijetu likovne umjetnosti, poistovjećujući je sa tako organizovanim društvom. Marljivost grafičara, njegovu jaku volju i istrajnost da se posveti jednom tako ,,plemenitom zanatu“ poredim sa marljivošću pčele. Skoro da se ovo poređenje samo obašnjava, veoma slikovito gradeći jednu tako jasnu iluziju sličnosti", istakla je Lompar.
Stručnost
Grafika zahtijeva priličnu stručnu pripremljenost autora, ali i posmatrača grafičkog djela. Lompar smatra da su grafičari svojim grafičkim obrazovanjem u mogućnosti da otiskom predoče svoju stručnost i da u istom domenu od posmatrača zatraže da je prepozna.
"Tako, posmatrači grafičkog djela postaju stručni i aktivni istraživači, ne samo likovnog sadržaja na otisku, već i stručnosti grafičara, iskazanoj kroz veoma zahtjevne grafičke tehnike koje joj daju osobenost. Svjedočili smo jednom neprimjerenom tretmanu grafike u Crnoj Gori, ukidanjem Odsjeka za grafiku na FLU na Cetinju. Nadam se da će članovi odlučujućih struktura prepoznati značaj grafike i vratiti je studijskom programu kojem pripada. Smatram da grafika zaslužuje svoje postojanje u likovnom-obrazovnom sistemu jer i sama ima svoje temelje u crnogorskoj kulturi i pismenosti uopšte", ocijenila je Lompar.
Nedostaje podrška krovnih institucija
Ana Lompar smatra da crnogorska likovna scena ima izuzetno kreativne i talentovane umjetnike.
"Ovaj ambijent ima karakteristične prirodne i društvene fenomene. Mislim da umjetnik ima na osnovu čega da reaguje u likovnom smislu. Nedostaje podrška krovnih institucija koje svojim zalaganjem mogu doprinijeti kvalitetnijem kulturnom životu i plodnijem stvaralačkom ambijentu", rekla je ona.
