Doktorandkinja i asistentkinja na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Isidora Rovčanin-Dragović nedavno je na Svjetskoj neurološkoj konferenciji o kontroverzama u neurologiji predstavila istraživanje o Alchajmerovoj bolesti i demenciji i dobila potom nagradu za najbolju prezentaciju u ovoj oblasti.
Bilo je planirano da konferencija bude u Londonu, ali se i ove godine zbog korona virusa održala onlajn. Predsjedavajući konferencijom i glavni naučni odbor sekcije za Alchajmerovu bolest bili su impresionirani istraživanjem Rovčanin-Dragović. Kazali su ljekarki, koja je na specijalizaciji iz neurologije, da im je čast da joj zbog visokog naučnog kvaliteta rada dodijele nagradu. Rovčanin-Dragović iščekuje uživo diskusiju sa njima na narednoj konferenciji, za koju joj je obezbijeđeno učešće kao nagrađeni istraživač, a koja će se održati u Dubrovniku, u martu 2023.
Prepoznati bolest na vrijeme
Cilj nagrađenog istraživanja je, prema riječima Rovčanin-Dragović, jasan. Nužno je da se Alchajmerova bolest prepoznaje u ranijoj fazi, da se dijagnoza postavlja ranije i da se terapijski djeluje u domenu mogućeg. Kada se na vrijeme otkrije bolest, kako kaže, može se bolje djelovati. Rekla je da ljudi ne doživljavaju izvjesne kognitivne probleme kao znak bolesti, već vjerovatno kao dio normalnog starenja. Iz tog razloga se ne javljaju ljekaru.
Nagrađeno istraživanje je sprovedeno u okviru nacionalnog projekta Medicinskog fakulteta, čiji je koordinator dekan prof. dr Miodrag Radunović, a koje finansira Ministarstvo nauke Crne Gore. Zove se - ,,Nove metode za stratifikaciju rizika za progresiju kancera i Alchajmerove bolesti kod pacijenata u Crnoj Gori“.
Kod volontera otkrili kognitivna oštećenja
Rovčanin-Dragović je testirala određenu grupaciju ljudi i kaže da ono što je ključno u ovom istraživanju je činjenica da je blago oštećenje kognitivnih funkcija objektivnim testovima otkriveno kod pojedinaca starije crnogorske populacije. Oni se subjektivno osjećaju potpuno zdravim i nijesu imali potrebu da se jave ljekaru zbog kognitivnih problema. Njihov problem je otkriven slučajno, kroz istraživanje za koje su regrutovani kao zdravi volonteri.
"Volonteri, iako su se osjećali fizički i mentalno zdravim, prosječne starosti oko 65 godina, morali su ipak proći određene testove, neurološku i neuropsihološku evaluaciju, kako bi se provjerilo da li ispunjavaju kriterijume za uključivanje u studiju. U tom procesu smo neuropsihološkim testovima otkrili da dio zdravih dobrovoljaca ima kognitivno oštećenje, blagog stepena, stoga je trebalo da budu isključeni iz istraživanja", kazala je ona.
Međutim, kada ih je intervjuisala zapazila je da su svi, kod kojih su kasnije utvrdili kognitivno oštećenje, negirali zaboravnost i probleme u obavljanju svojih životnih aktivnosti.
"Takva situacija se zapravo ne očekuje u momentu kada je ovakav deficit detektabilan objektivnim testovima, pa sam poželjela da se temeljnije bavim ovom grupom ispitanika i zapaženim fenomenom koji, prema dostupnim literaturnim podacima, drugi istraživači do sada i nijesu prepoznali. Kod njih je otkriven povišen nivo molekularnih markera za koje istraživanja već nedvosmisleno pokazuju da su u porastu kod Alchajmerove bolesti", istakla je ljekarka.
Rovčanin-Dragović ističe da izgleda da na ovom podneblju postoji jedan negativan model ponašanja, kada je ovaj aspekt zdravlja u pitanju, da ljudi imaju problem da govore o ovakvim pojavama, ne javljaju se ljekaru ili to učine veoma kasno, smatrajući ih dijelom normalnog starenja.
"No, oslanjajući se na rezultate ovog istraživanja, što je uvijek najmjerodavnije, mogu reći da je nivo obrazovanja koji je vjerovatno povezan i sa zdravstvenom prosvijećenošću sigurno značajan pravac u kom treba djelovati u cilju prevazilaženja problema. Konkretno, statističkom analizom odnosa broja godina obrazovanja i skora na neuropsihološkom testu koji je indikator kognitivnog statusa, došla sam do zaključka da se sa smanjenjem broja godina obrazovanja smanjuje skor, što upućuje na kognitivno oštećenje", rekla je ona.
Preporuke
Ono što se apostrofira rezultatima ovog istraživanja je potreba da se u svakodnevnom susretu sa pacijentima na nivou primarne zdravstvene zaštite možda više obrati pažnja na kognitivne probleme pacijenata, poručuje ljekarka.
"A vjerujem da bi od izuzetnog značaja bilo da se razmotri redovan neuropsihološki skrining kod određene starosne dobi. Time bismo počeli da otkrivamo ovaj problem u većoj mjeri i pravovremeno pomažemo ljudima. Istovremeno, samim sprovođenjem objektivnih testova događao bi se i najbolji vid edukacije", zaključuje dr Rovčanin-Dragović.
Muzika i ples smanjuju rizik od Alchajmera
Dr Rovčanin-Dragović objašnjava da Alchajmerova bolest jeste bolest starije životne dobi, iako postoji oblik bolesti sa ranim početkom, prije 65. godine života, među kojima je i familijarna forma bolesti, ali procenat tih slučajeva je mali, 5-10% od ukupnog. Kaže da se može reći da je starija populacija u povećanom riziku od obolijevanja – procjenjuje se da oko 10% svjetske populacije starije od 65 godina ima Alchajmera, da bi se kod starijih od 85 godina taj procenat povećao na 32%.
"Međutim, dosta se već zna i o drugim faktorima rizika, pa tako istraživanja nedvosmisleno ukazuju da hipertenzija, hiperlipidemija, povećan indeks tjelesne mase (gojaznost) i dijabetes mogu povećati rizik od kognitivnog oštećenja i razvoja ove bolesti. Tu su i konzumacija cigareta i alkohola koji, takođe, predstavljaju faktore rizika za kognitivno oštećenje", rekla je ona.
Dodaje da zdrav životni stil koji podrazumijeva zdravu ishranu, ali prije svega redovnu fizičku aktivnost i, interesantno, bavljenje nekim vidom muzike, plesom, povezani su sa smanjenim rizikom od Alchajmera.
"Dakle, adekvatna kontrola navedenih bolesti, navike i stil života su aspekti na koje možemo uticati i time doprinijeti prevenciji razvoja AB", kaže Rovčanin-Dragović.
Nije isto što i demencija
Ljekarka ističe da je jedan od ključnih problema u razumijevanju ove bolesti upravo to što se ona često u potpunosti izjednačava sa demencijom. Ističe da Alchajmerova bolest predstavlja čitav kontinuum kliničkih promjena, uz dugu pretkliničku fazu. Kaže da se zna da ova bolest počinje i par decenija prije nego što pacijent spozna prve simptome.
"Na drugom kraju je demencija kao najteža i finalna forma bolesti u kojoj, nažalost, najčešće pacijenti i njihova porodica tek bivaju svjesni problema. Progresivni poremećaj pamćenja je najkarakterističniji i prije svega, gubitak sposobnosti upamćivanja novih stvari, odnosno zaboravljanje skorih događaja je među prvim simptomima koje treba shvatiti kao znak potencijalnog problema, a ne neophodnost starenja. Dešavaju se dalje raznovrsne poteškoće u govoru, čitanju, pisanju, izvršavanju svakodnevnih aktivnosti, gubitak sposobnosti prostorne i vremenske orijentacije, uz kompleksne promjene raspoloženja i ponašanja, do potpunog osiromašenja karakteristika ličnosti koje su postojale prije bolesti", precizirala je ona.
Kancer i Alchajmerova bolest
Projektom se bave ispitivanjem inverzne korelacije Alchajmerove bolesti (AB) i kolorektalnog karcinoma. Rovčanin-Dragović pojašnjava da postoje naučni dokazi da ljudi koji imaju sklonost da obolijevaju od kancera, ne obolijevaju od AB i obrnuto. Pretpostavlja se da su u ove dvije bolesti isti signalni putevi deregulisani na suprotan način, ali precizni mehanizmi još nijesu rasvijetljeni. Imaju cilj da se upotrebom novih metoda poboljša stratifikacija pacijenata oboljelih od kolorektalnog karcinoma i pacijenata oboljelih od Alchajmerove bolesti, prema riziku za progresiju ovih bolesti.
"Posljedično bi se povećale šanse za poboljšanjem kvaliteta života, preživljavanjem, smanjenjem komplikacija i u nekim slučajevima izlječenjem", rekla je ona.
