Na okruglom stolu posvećenom Programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara u ovoj godini, na kome su učestvovali predstavnici lokalnih i nacionalnih institucija, se čulo da je u ovoj oblasti izuzetno važna saradnja institucija. Pomoćnica ministra kulture je podsjetila na realizaciju projekta Putevi kontinuiteta koji će trajati narednih 5 godina, a u okviru koga će biti istraživani arheološki lokaliteti. Projekat realizuju Ministarstvo kulture i Narodni muzej, u saradnji sa brojnim ustanovama kulture.
Ljesar je ukazala na neophodnost što bolje komunikacije između nacionalnih i lokalnih institucija, što treba da doprinese ravnomjernijem razvoju u kulturi.
„Za narednu godinu, na osnovu monitoringa koji vršimo, možemo da ocijenimo i koje su to opštine kojima ćemo dati veću podršku. Prošle godine uputili smo lokalnim institucijama dopis u kome smo obavijestili da predlože projekte za očuvanje i zaštitu baštine. Neke opštine nisu se odazvale i nisu kandidovale projekte, ali bez obzira što par opština nije to učinilo, Ministarstvo je kroz rad nacionalnih institucija prepoznalo projekte koji će tretirati kulturnu baštinu i to one koje će implementirati Uprava za zaštitu kulturnih dobara“, naglasila je Ljesar.
Riječ je o projektima na valorizaciji kulturne baštine, onima koji će se baviti izradom elaborata kulturnih vrijednosti, i djela baštine koji do sada nije obrađivan, a to je nematerijalna baština. Takođe, pažnja će biti posvećena i arhitekturi 20. vijeka.
Ljesar je podsjetila da je na sjeveru Ministarstvo podržalo10 projekata, a za narednu godinu će ih, kako je kazala, biti više. Kada je riječ o Podgorici i Nikšiću, podržano je 10 projekata, a u opštinama na primorju 20. Od 74 projekta iz oblasti kulturne baštine 44 se odnose na lokalne ustanove, a trideset na nacionalne.
Kako je istakla pomoćnica ministra, posebna vrijednost projekta je da je prvi put uveden novi način finansiranja, i organizovana finansijska podrška institucijama.
„Sredstva za kulturnu baštinu u godinama koje su za nama ne ispunjavaju onu kvotu koja je neophodna cijeneći stanje kulturne baštine, ali programom zaštite u odnosu na iznos koji je namjenjen, a to je 650 000 eura, Ministarstvo je skrenulo pažnju odgovornima u državi da projekti od strane Vlade moraju biti organizovano podržavani, kazala je Ljesar. Ona je podsjetila da se zaštita kulturne baština finansira iz budžeta, iz donacija, prihoda opština, i namjenskih sredstava, takozvane rente za zaštitu nasljeđa. Ona mora biti propisana poreskim zakonima, ali dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti kulturnih dobara, renta još uvijek nije propisana poreskim zakonima, objasnila je Ljesar.
Pomoćnica ministra je izrazila uvjerenje da će Ministarstvo kulture u saradnji sa Ministarstvom finansija ustanoviti rentu i da će sredstva za zaštitu nasljeđa u narednoj godini biti veća.“Očekujem od Vlade da će programom budžeta na jedan respektabilan način podržati ono što radimo na zaštiti baštine, naglasila je na kraju Ljesar.
