Ljekarska komora Crne Gore reagovala je povodom intervjua dr Tatjane Vešović iz Vršca, angažovane u Opštoj bolnici Bar. U reagovanju ističu kako je ona u intervjuu za portal Nova.rs iznijela niz netačnih i nepotpunih navoda o zaradama ljekara u Crnoj Gori.
Vešović je kazala da su osnovne plate u bolnicama Crne Gore veće nego u Srbiji te dodala kako se posebno cijeni staž.
„Ljekari koji rade decenijama, za svoje godine rada bivaju nagrađeni, što u Srbiji nije slučaj. U Crnoj Gori drugačije obračunavaju plate nego u Srbiji. Posebno nagrađuju one koji rade 10, 20 i 30 godina. Postoji razlika između početnika i nekoga ko je već prošao pola radnog vijeka. Plata ljekara specijalista zavisi upravo od godina radnog staža, a kreću se oko 2.000 do 2.500 eera i to je osnova“, rekla je ona.
Vešović je kazala i da je u crnogorskim bolnicama osnovna plata subspecijaliste oko 3.000 eura.
„I to je sve bez dodataka na godine staža, dežurstva... Sa dodacima specijalisti mogu imati i do 3.500, a subspecijalisti i do 4.500 eura mjesečno. Procenti uvećanja su za 10 godina rada 0,5 odsto po godini. Od 10 do 20 godina staža je 0,75 odsto za svaku godinu. To je jedan od glavnih razloga zašto ovdje dolaze ljekari sa iskustvom. U Srbiji svi imamo isti procenat, bez obzira na godine rada, što je ponižavajuće“, navela je ona.
Iz Ljekarske komore u reagovanju ističu kako smatraju opravdanim da postave pitanje na osnovu kojih podataka je dr Vešović javnosti saopštila informacije o zaradama crnogorskih ljekara.
„Kada se govori o primanjima zaposlenih u javnom zdravstvenom sistemu, javnosti se moraju pružiti tačni, potpuni i provjerljivi podaci. Takve podatke prvenstveno treba da saopštavaju ljekari zaposleni u zdravstvenom sistemu Crne Gore i Komora kao njihova strukovna organizacija. Upravo zbog toga navedeni intervju izazvao je veliko negodovanje među crnogorskim ljekarima, naročito zbog podataka o njihovim zaradama koji ne odgovaraju stvarnom stanju. Ostaje nejasno da li su takvi navodi posljedica nedovoljne informisanosti dr Vešović ili eventualno drugačijih finansijskih uslova predviđenih njenim ugovorom o radu. Netačni i nepotpuni podaci izneseni na ovakav način nijesu u interesu ni ljekara ni zdravstvenog sistema Crne Gore“, ističu.
Napominju i da su crnogorski ljekari zaposleni u javnom zdravstvu izuzetno su opterećeni te da nerijetko obavljaju poslove u okviru čak tri sistematizovana radna mjesta.
„Dr Vešović je u pravu ukoliko je iznose od 2.000 do 2.500 eura navela kao nivo na kojem bi trebalo da budu osnovne zarade ljekara, odnosno do 4.500 eura kada se uračunaju dežurstva i prekovremeni rad. Ljekarska komora smatra da postoje opravdani razlozi i za znatno veće vrednovanje rada ljekara. Međutim, ukoliko su navedeni iznosi predstavljeni kao postojeće zarade ljekara u Crnoj Gori, takva tvrdnja nije tačna. Prema podacima kojima raspolaže Ljekarska komora Crne Gore, osnovna zarada ljekara iznosi 1.200 eura, ljekara specijaliste 1.480 eura, a ljekara subspecijaliste 1.700 eura“, navodi se u reagovanju.
Iz Ljekarske komore Crne Gore poručuju kako „ljekari ne pristaju na to da dostojnu egzistenciju sebi i svojim porodicama obezbjeđuju iscrpljivanjem kroz sve veći broj dežurstava, prekovremenih sati i dodatnih poslova“.
„Zarada koja omogućava dostojanstven život ne smije zavisiti od toga koliko dugo ljekar može da radi preko granica redovnog radnog vremena. Njegova osnovna zarada mora sama po sebi odgovarati godinama obrazovanja, stručnosti, složenosti posla i ogromnoj odgovornosti koju svakodnevno preuzima za zdravlje i život pacijenata. Iza svakog ljekara specijaliste stoje godine studiranja medicine, pripravničkog staža, specijalizacije, a kod mnogih i subspecijalizacije, kao i kontinuiranog stručnog usavršavanja. Iza svakog njegovog potpisa i svake profesionalne odluke stoje velika stručna i pravna odgovornost, ali prije svega odgovornost prema životu i zdravlju pacijenta“, ističe se u reagovanju.
Zbog toga se, kažu, zarada ljekara mora određivati prema vrijednosti njegovog redovnog rada, stečenom znanju, stručnosti i odgovornosti koju svakodnevno preuzima, a ne prema broju dežurstava i sati koje je fizički sposoban da provede na radnom mjestu.
„Dostojna osnovna zarada nije privilegija ljekara. Ona predstavlja ulaganje u stabilnost zdravstvenog sistema i sigurnost svakog građanina koji će u nekom trenutku zavisiti od znanja, stručnosti i odluke ljekara. Država koja čuva svoje ljekare čuva jedan od svojih najvažnijih resursa. Zato Ljekarska komora Crne Gore neće pristati na to da se znanje, godine obrazovanja i ogromna odgovornost naših ljekara vrednuju prema broju dežurstava, već zahtijeva zaradu dostojnu čovjeka koji čuva zdravlje i život građana“, zaključuje se u reagovanju.
