Traoré je došao na vlast državnim udarom u septembru 2022. godine, svrgavajući drugu vojnu vladu koja je došla na vlast samo devet mjeseci ranije. Od tada je gušio opoziciju, a u januaru je potpuno zabranio političke partije, piše Klix.ba.
Prvobitno je bila planirana tranzicija ka demokratiji za 2024. godinu, ali je te godine hunta produžila Traoréov mandat do 2029.
"Mi čak ne govorimo o izborima. Ljudi trebaju zaboraviti na pitanje demokratije. Moramo reći istinu, demokratija nije za nas", rekao je Traoré u intervjuu za državnu televiziju Radiodiffusion Télévision du Burkina (RTB).
Demokratija je "laž", dodao je, uz svoju interpretaciju ovog političkog sistema.
"Demokratija – mi ubijamo djecu. Demokratija – bacamo bombe, ubijamo žene, uništavamo bolnice, ubijamo civilno stanovništvo. Je li to demokratija?", poručio je Traoré.
On je stekao pristalice širom Afrike svojom anti-francuskom i anti-zapadnom retorikom koja često priziva naslijeđe revolucionarnog lidera Burkine Faso, Thomasa Sankare. Sankara je bio predsjednik Burkine Faso, koju je preimenovao iz Gornje Volte, od 1983. do atentata 1987. godine.
Međutim, Traoré nije uspio zaustaviti pobunu koja je od 2014. godine odnijela hiljade života i raselila 2,1 milion ljudi, odnosno blizu devet posto populacije, prema posljednjim zvaničnim podacima objavljenim prije tri godine.
Više od 1.800 civila ubijeno je od 2023. godine od strane vojske, savezničkih milicija i grupe Jama’at Nusrat al‑Islam wa al‑Muslimin (JNIM), saopštio je Human Rights Watch (HRW) u izvještaju.
Ova organizacija je optužila sve strane za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Tvrdila je da su hunta i savezničke milicije etnički očistile civile Fulani naroda, koje su optužile za podršku JNIM-u, izvršavale ciljana ubistva i prisilno raseljavale zajednice.
U aprilu 2024. HRW je optužio vojsku da je izvršila egzekuciju 223 civila u jednom danu dva mjeseca ranije. Vlada je to negirala i zabranila rad HRW-a, kao i nekoliko međunarodnih medija koji su izvještavali o tome.
