"Sproveli smo čitav set antikriznih mjera, a da sa druge strane ne prouzrokujemo rast nezaposlenosti, što je bio slučaj u okruženju i velikom broju zemalja Evropske unije i istovremeno sačvamo nešto što smo dugo godina strpljivo stvarali, a to je rezultat tranzicionih procesa i tržišna infrastruktura", rekao je Lazović agenciji Mina-business.
On za narednu godinu očekuje pozitivne trendove, naročto zbog činjenice da turizam ovih godina nije bilježio gubitke, kao i zbog energetskih projekata.
Lazović je podsjetio da je Vlada odmah na početku krize, u 2008. godini, reagovala sa paketom mjera vrijednim oko deset odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). »Mislim da smo u tom pogledu rekorderi u regionu pa i šire. Tako smo poslali jasan signal da Vlada želi da upravlja procesom u uslovima krize, vodeći računa da se ne ogriješi o osnovne instrumente, pravila i principe tržišnog poslovanja«, naveo je Lazović.
Vlada je, kako je dodao, jedan paket antikriznih mjera usmjerila prema privredi, jedan prema stanovništvu, jedan prema bankarskom sektoru, a jedan prema lokalnim upravama. »Veliki problem je bio fiansiranje lokalnih uprava, ali, kroz čitav sistem relaksacija koje smo uspjeli da prepoznamo i stvarajući mogćnost da lokalne uprave obaveze prema kompanijama mogu prebijati kroz preuzimanje poreskih potraživanja i izradom jednog novog mehanizma za finansiranje lokalnih uprava, stvorili kakav-takav održivi mlodel za opštine u uslovima krize«, kazao je Lazović.
Što se tiče banaka, Vlada je, prema njegovim riječima, kroz paket garancija za kreditu podršku stvorila uslove za njihovu održivost i to je odmah prepoznalo devet banaka. Vlada je, kako je dodao, uspjela da obezbijedi i funkcionisanje velikih sistema i malog i srednjeg biznisa kroz čitav serijal poreskih relaksacija i jedan segment državne pomoći.Prema njegovim riječima, iskustva razvijenih zemlaja pokazala su da ako država u uslovima krize ne interveniše tamo gdje je tržište nedostatno, prijeti velika opasnost za cjelokupnu ekonomiju.
