Očekuje se da će ljetnja sezona biti izazovnija i drugačija od prethodnih, koje su bile prilično uniformne po strukturi i ponudi. Visoke cijene usluga, uz povećan PDV i inflaciju u turističkom sektoru, mogli bi uticati na slabiju potrošnju turista i kraće boravke.
Takođe, ne smijemo zaboraviti na sve toplija ljeta sa češćim toplotnim talasima, kako danju, tako i noću, izjavila je za "Dan" ekspertkinja u oblasti planiranja i upravljanja turističkim destinacijama Marija Lazarević.
“Iako se nadležne institucije trude da pojačaju promociju i unaprijede sadržaje, još uvijek nedostaje strateški i diferenciran pristup razvoju turizma. Potrošači postaju sve osjetljiviji na kvalitet i autentičnost, a Crna Gora još nije u dovoljnoj mjeri odgovorila na te promjene u potražnji. Sezona bi mogla biti prekretnica – ili će se desiti značajniji zaokret ka održivijem i inovativnijem modelu, ili će zemlja izgubiti korak sa konkurencijom u regionu. U svakom slučaju, ljeto 2025. moglo bi predstavljati trenutak istine za crnogorski turizam”, ukazala je Lazarević.
Lani smo imali pad prihoda od turizma i pad u broju noćenja. Da li u ovoj godini treba da očekujemo dalji pad prihoda i noćenja i zbog čega?
Lazarević: Turistički sektor Crne Gore suočava se s izazovima za 2025. godini, pri čemu pokazatelji ukazuju na nastavak pada prihoda i broja noćenja. Pad prihoda u 2024. godini – prvi od sticanja nezavisnosti, izuzev pandemijske godine – zajedno s padom broja noćenja od pet odsto, ukazuje na strukturne slabosti. Udvostručavanje PDV-a na hotelski smještaj i ugostiteljske usluge na 15 odsto, uz visoku inflaciju u sektoru, učinilo je zemlju manje konkurentnom u poređenju sa regionalnim destinacijama poput Albanije, gdje je još uvijek na šest odsto. Nedovoljno razvijena infrastruktura, ograničena avio-povezanost i zakašnjela priprema sezone (posebno kada je u pitanju priprema plaža) dodatno pogoršavaju situaciju. Osim toga, izostanak jasne i strateške vizije razvoja turizma doveo je do slabijeg kvaliteta turističkog iskustva i opadajuće potražnje. Bez hitnih i koordinisanih reformi u cijenama, infrastrukturi i upravljanju destinacijom, negativni trend će se vjerovatno nastaviti i tokom 2025. godine.
Da li su država i turistička privreda dobro pripremili Crnu Goru za sezonu? Svjedoci smo da, na primjer, još nisu potpisani ugovori za zakup plaža, da se rekonstruišu putevi...
Lazarević: Nažalost, dosadašnji pokazatelji ukazuju na to da država i turistička privreda nisu adekvatno pripremili Crnu Goru za ljetnju sezonu. Ugovori za zakup plaža, koji su ključni za uređenje obale i pružanje osnovne turističke infrastrukture, još uvijek nisu potpisani, što unosi nesigurnost među ugostitelje i šalje negativnu poruku posjetiocima. Istovremeno, radovi na putnoj infrastrukturi, iako neophodni, kasne i odvijaju se tokom predsezone, dodatno otežavajući dostupnost i kretanje kroz primorske opštine.
Nedostatak koordinacije između lokalnih samouprava, državnih institucija i privatnog sektora odražava se na cjelokupni kvalitet destinacije. Umjesto da se Crna Gora pozicionira kao uređena i konkurentna destinacija, stiče se utisak nespremnosti i improvizacije. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, posljedice bi mogle biti dugoročne, posebno u smislu gubitka lojalnih gostiju i lošeg imidža na međunarodnom tržištu. Moramo odrediti prioritete.
Nemamo jasno definisanu strategiju za upravljanje turizmom
Svjetske destinacije poput Barselone, Venecije ili Amsterdama čine velike napore kako bi se izborili sa prekomjernim turizmom, kakva je situacija kod nas?
Lazarević: Za razliku od svjetskih destinacija poput Barselone, Venecije ili Amsterdama, koje aktivno sprovode mjere za upravljanje prekomjernim turizmom – poput ograničavanja broja kruzera, uvođenja turističkih taksi i kontrole iznajmljivanja smještaja – Crna Gora još uvijek nema jasno definisanu strategiju za ovaj izazov. U popularnim mjestima poput Budve, Kotora ili Herceg Novog, tokom sezone dolazi do ozbiljnog pritiska na infrastrukturu, kulturnu baštinu i svakodnevni život lokalnog stanovništva. Nedostatak preciznih podataka, slaba kontrola kapaciteta i stihijsko upravljanje destinacijama otežavaju rješavanje problema. Turizam se i dalje dominantno posmatra kroz kvantitet, a ne kvalitet, što vodi ka narušavanju dugoročne održivosti.
U starim gradovima, ovaj problem je posebno izražen zbog njihove osjetljive infrastrukture, ograničenog prostora i bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa. Veliki broj posjetilaca istovremeno dovodi do fizičkog oštećenja spomenika, ubrzane erozije kamenih ulica i prekomjerne buke i zagađenosti. Lokalno stanovništvo se sve više iseljava, jer svakodnevni život postaje nemoguć zbog gužvi, rasta cijena i komercijalizacije prostora. Autentičnost starog gradskog jezgra se gubi, a turisti sve češće dobijaju "scensku", a ne stvarnu sliku destinacije. Upravljanje turizmom u ovim sredinama mora biti pažljivo, uz ograničenja broja posjetilaca, regulaciju poslovanja i jačanje uloge lokalne zajednice.
Da li su cijene za ovu sezonu porasle u odnosu na prošlu, s obzirom na to da od 1. januara imamo veći PDV na smještaj? I kako to povećanje utiče na Crnu Goru kao turističku destinaciju?
Lazarević: Dobro pitanje, ali je još bolje: Da li je država obezbijedila sve potrebno za funkcionisanje i upravljanje turističkom destinacijom kako bi opravdala podizanje PDV-a? Mislim da nije. Cijene rastu i pitanje je koja će inspekcija obuzdati podizanje cijena ovog ljeta. Više cijene mogu obeshrabriti određene segmente turista, naročito one osjetljive na cijenu, i skratiti prosječni boravak. Dugoročno, ovakav porezni pritisak može otežati pozicioniranje Crne Gore kao pristupačne i privlačne destinacije na regionalnom i međunarodnom tržištu. Nedavno je objavljeno povećanje broja turista sa njemačkog tržišta, mislimo li da će nam se vratiti kad osjete naše cijene?
Sedam sati rada za privredu opterećenje, za radnike veće zadovoljstvo
Odavno se pominje uvođenje sedmočasovnog radnog vremena. Šta bi to značilo za turističku privredu i da li bi to bilo još jedno opterećenje u poslovanju?
Lazarević: Sedmočasovno radno vrijeme može povećati zadovoljstvo zaposlenih, jer omogućava bolji balans između posla i privatnog života. Time se smanjuje stres i rizik od izgaranja, što pozitivno utiče na kontinuitet i kvalitet usluge. Smjene od sedam sati mogu olakšati privlačenje i zadržavanje radne snage, posebno među mlađim generacijama koje sve više cijene slobodno vrijeme. Takođe, odmorniji radnici često pokazuju veću produktivnost i efikasnost po satu. Uz dobru organizaciju, ova mjera bi mogla doprinijeti održivijem i humanijem poslovnom okruženju u turizmu. Međutim, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena u turističku privredu moglo bi predstavljati dodatno opterećenje, posebno u sezoni kada je potreban pojačan radni angažman. Takva mjera mora biti pažljivo usklađena sa specifičnostima turizma i uz konsultacije s privredom, kako ne bi narušila operativnu efikasnost u najvažnijem dijelu godine.
Kupališta morala biti spremna do 1. maja
Da li se tender za zakup plaža mogao ranije raspisati, sprovesti i završiti, kako bi makar kupališta bila spremna od 1. maja?
Lazarević: Da, tender za zakup plaža se svakako mogao – i morao – raspisati, sprovesti i završiti znatno ranije kako bi kupališta bila potpuno spremna i prije 1. maja, što je standard u mnogim turistički razvijenim zemljama. Praksa da se ključni segmenti turističke infrastrukture rješavaju u posljednjem trenutku govori o ozbiljnim nedostacima u planiranju i upravljanju destinacijom.
Rano raspisivanje tendera omogućilo bi zakupcima dovoljno vremena za uređenje i opremanje plaža, obuku sezonskog osoblja, uvođenje dodatnih sadržaja i ispunjavanje ekoloških i sigurnosnih standarda. Istovremeno, posjetioci bi zatekli uređene prostore, što bi doprinijelo boljem utisku i većoj potrošnji. Kasna realizacija tendera ne samo da šteti imidžu destinacije već i direktno utiče na prihode – i zakupaca i države – u najkritičnijem periodu godine.
Ovo pitanje ne tiče se samo operativne efikasnosti već i vizije razvoja turizma u Crnoj Gori. Uređene i spremne plaže i prije 1. maja trebalo bi da budu pravilo, a ne izuzetak, zato što kupališna sezona dosta ranije počinje zbog toplijeg vremena uzrokovanog klimatskim promjenama.
