Otkako je u zemlji zbog krize smanjen protok novca i poslovi se teško naplaćuju – zaživjela je usluga faktoringa, odnosno prodaje potraživanja trećim licima. Ovim poslom po pravilu bave se banke i osiguravajuća društva, a od 2010. počela su da niču i specijalizovana društva, poput OTP faktoringa.
Iz Centralne banke su kazali Atlas banci da su se faktoringom uglavnom koristile banke koje su prodavale loše kredite upravo specijalizovanim kompanijama, u okviru iste bankarske grupe, ili investicionim fondovima iz inostranstva. Od 2009. do danas, banke su ukupno prenijele na faktoring kompanije više od 217 miliona eura.
Ovu uslugu počela je da pruža i država, ali kao podršku privredi, i to samo onom zdravom dijelu kojem je trebao brži obrt kapitala.
- Bilo je dosta nerazumijevanja oko faktoringa, kao samog instrumenta, i klijenata i kod laičke i stručne javnosti. Znate, faktoring je instrument koji ne znači naplatu potraživanja koje je nenaplativo. Takvo potraživanje se naplaćuje posredstvom Privrednog suda, a faktoring je model, ili finansijski instrument, kojim se skraćuje rok za naplatu potraživanja onome ko ima ambiciju da realizuje svoj projekat i svoju proizvodnju - kazao je podgoričkoj televiziji predsjednik odbora direktora IRF-a Dragan Lajović.
- IRF je kroz usluge faktoringa dao oko 3,5 miliona eura za šest proizvođača i trgovaca, čime je ubrzan protok i robe i novca. Za mnoge trgovce i građevinare, i one koji su se oprobali u biznisu, pa nisu uspjeli – nema pomoći države - zaključio je Lajović.
