On je novinarima u Prištini 15. februara rekao da su evropski i američki zvaničnici prihvatili da priznanje bude dio konačnog sporazuma.
"Proces razgovora još nije počeo, trebalo bi da bude sastanka na visokom nivou koji će sazvati visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj, a iz razgovora ćemo vidjeti šta i kada", pojasnio je Kurti.
"Ali, ne može biti potpune normalizacije odnosa bez međusobnog priznanja u fokusu. Dakle, na svakom sastanku koji smo imali sa našim evropskim i američkim partnerima, oni prihvataju da se normalizacija i priznanje ne mogu odvojiti jedno od drugog", rekao je Kurti.
Kosovo i Srbija su prihvatili predlog Evropske unije, koji je u javnosti poznat i kao francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa.
Dokument nije javno objavljen, ali prema onom u koji je RSE imao uvid, predlog bi trebao da riješi nesuglasice između dvije strane.
Predviđa se poštovanje teritorijalnog integriteta, jednaka prava, priznanje državnih simbola i poseban tretman za srpsku zajednicu na Kosovu.
U dokumentu se eksplicitno ne pominje međusobno priznavanje Kosova i Srbije, kao ni članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama, ali se od Srbije traži da ne ometa učlanjenje Kosova u međunarodne organizacije.
Na pitanje da prokomentariše poruku američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da će srpski i kosovski lideri "praviti teške kompromise", Kurti kaže da vjeruje da SAD najveći partner i saveznik Kosova.
"U demokratskoj izgradnji države, u ekonomskom razvoju i potpunoj normalizaciji odnosa sa Srbijom, koji treba da budu zasnovani na međusobnom priznanju. Naravno, biće i drugih pitanja u tom sporazumu, osim međusobnog priznanja, ali ono je u centru", rekao je Kurti.
Kosovo i Srbije vode dijalog o normalizaciji odnosa od 2011. godine, ali dvije strane imaju drugačije viđenje konačnog sporazuma. Dok Priština insistira na međusobnom priznanju, Beograd traži kompromisno rješenje.
