Dešavanja na društveno-političkoj sceni u godini za nama ostavila su traga i na kulturu, pa ni crnogorsko kulturno nebo tokom 2023. nije bilo vedro. Iako gotovo uvijek na margini kod donosilaca odluka i kreatora politika, umjetnici su u 2023. konačno stali u odbranu svojih prava, pa ćemo sad već prošlu godinu najviše upamtiti po protestima naših kulturnjaka.
Gdje je kultura na ljestvici prioriteta danas i ovdje, kakav je odnos vladajuće političke garniture prema umjetnicima, ali i koliko smatra uspješnim ishod pobune kulturnih djelatnika, za Portal Analitika govori glumica Julija Milačić-Petrović Njegoš, članica inicijative Kultura nije plijen.
„Čini se da je kultura u Crnoj Gori uvijek bila najkrhkija karika. Rijetki su oni koji su je njegovali, nadograđivali i radili za umjetnike i ostale radnike u kulturi. Na kraju se sve svodilo na ostvarenje i hranjenje ličnih ambicija i ega“, ocjenjuje Milačić-Petrović Njegoš.
Foto: Duško Miljanić
Ukazuje da nas je upravo takav odnos doveo do trenutka u kome umjetnici izlaze na ulice zahtijevajući da se poštuju njihova prava...
„Kultura se, nažalost, nije pomjerila od one "zadnje rupe na sviralu". Ljudi koji su na čelnim pozicijama u državi ne razumiju ili ne žele da razumiju koliko je ona važna u procesu izlječenja društva duboko zagrizlog u nacionalizam, šovinizam, neobrazovanje... Društva koje fašizam jednači sa tradicionalizmom... Političari su javne ličnosti, umjetnici nisu - to je dovoljno jasan znak gdje je kultura danas“, izričita je sagovornica Analitike.
Napominje i da je posebno zabrinjavajuć momenat - upliv amaterizma, dok profesionalni umjetnici, kaže, traže načine da se izbore za golu egzistenciju.
„Porazno je suočiti se sa činjenicom da ljudi na vodećim pozicijama, i ne samo u kulturi, ne umiju prepoznati razliku između profesionalnog umjetničkog i amaterskog djela. Postavlja se pitanje čemu nam onda služe umjetnički fakulteti“, ističe Milačić-Petrović Njegoš.
Svijetla tačka - Slobodni sindikat kulture
Kada je riječ o kulturi i umjetnosti, sagovornica Analitike izdvaja reprezentativnost koju je dobio Slobodni sindikat kulture Crne Gore kao nešto to po čemu će crnogorska 2023. ostati upamćena u pozitivnom smislu.
„Sjetimo se rasula koje se dogodilo u postojećem Sindikatu kulture i protesta koji je uslijedio zbog nebrige čelnih ljudi o umjetnicima, njihovog indiferentnog odnosa. Potreba za novom "platformom" djelanja, novom ekipom okupljenom oko te platforme izrodila je osnivanjem novog Sindikata“, podsjeća ona.
0
Napominje da je reprezentativnost izuzetno važan momenat, odnosno dokaz da je borba urodila plodom, ali i da, kako dodaje, nova snaga može napraviti još značajnije poteze u cilju već pomenutog ozdravljenja društva ali i jačanja cenogorske kulturne scene.
„Pozivam sve umjetnike i kulturne radnike zapošljene u institucijama da nam se pridruže. Drugi važan momenat je inicijativa "Kultura nije plijen" čiji sam član. Jer vrijeme je da se probudimo, komuniciramo i na taj način učestvujemo u kreiranju budućih koraka unutar tkiva crnogorske kulturne politike“, naglašava Milačić-Petrović Njegoš.
Vratimo Crnoj Gori dušu (kulturu) koja je na izdisaju
Uzimajući u obzir opšti utisak da o kulturi danas odlučuju ljudi koji o njoj poražavajuće malo znaju, osvrnula se i na odnos nove političke garniture prema kulturi u Crnoj Gori.
„Znate i sami da ovo nije prvi put da se na čelnim pozicijama nađu takvi ljudi. Prosto kultura je uvijek bila kako rekoh "zadnja rupa na sviralu". Mnogi su vjerovali da će velike političke promjene donijeti procvata, a ipak čini se da ne može gore“, primjećuje ona.
Sagovornica Analitike napominje i kako je rano da govori o novoj političkoj garnituri, no, kako poručuje, vrijeme će reći i o njima...
Foto: Duško Miljanić
„Ono što želim jeste da koja god garnitura bila na vlasti prestane da se prema kulturi odnosi kao prema plijenu. Možda je najpametnije da nas ugase i postanemo posebni kao država bez kulture. U tome bismo zaista bili prvi... Nego, da ne dajem ideje. Šalu na stranu, želim da uz kvalitetan dijalog, poštovanje različitosti u kom god obliku, detaljnu analizu vizije i dobru namjeru vratimo Crnoj Gori dušu (kulturu) koja je na izdisaju“, ističe Milačić-Petrović Njegoš.
Vrijeme je da se zasuču rukavi
Ova godina crnogorskoj kulturnoj sceni donijela je i prijeko potrebnu inicijativu Kultura nije plijen. Crnogorski kulturni poslenici - reditelji, glumci, producenti, muzičari, slikari, pisci... pobunili su se zahtijevajući da na čelo Ministarstva kulture dođe kompetentna osoba i da se depolitizuje sektor kulture. Interesovalo nas je koliko smatra uspješnim ishod ove pobune i cijeni li da će 2024. donijeti našoj kulturi prve konkretnije rezultate pokrenute kroz ovaj vid protesta.
„KNP smatram vrlo korisnom inicijativom. Sasvim je jasno bilo da ne možemo promijeniti odluke Vlade ali iz protesta desio se dijalog koji ćemo nastaviti uz jasno artikulisane prioritete u kulturi za sljedeću godinu. Vjerujem kada bi bilo samo do članova inicijative rezultati ne bi izostali ali kako imamo dvije strane dobrim rezultatima se nadamo“, kaže Milačić-Petrović Njegoš.
Sigurna je, dodaje, da neće stati sa zahtjevima jer, kako poručuje, mnogo je neobavljenog posla i vrijeme je da se "zasuču rukavi".
„Neki od prioriteti su: izrada novog Nacionalnog plana razvoja kulture, izmjene i dopune Zakona o kulturi, unapređenje uslova rada nezavisne scene, nova i stimulativna poreska politika za cjelokupnu oblast kulture, programi namijenjeni mladim umjetnicima koji su tek završili studije, promjena budžetske politike - dosezanje zakonski obaveznog minimuma od 2.5%, unapređenje uslova rada za samostalne i nezaposlene umjetnike, digitalizacija administrativnih procedura, evidencija nezaposlenih umjetnika i stimulativni programi namijenjeni njima, kadrovska politika - stručna lica na odgovornim funkcijama“, ističe Milačić-Petrović Njegoš.
Upitana ima li (i koliko) krivice samih kulturnih stvaralaca za sumornu sliku stanja u crnogorskoj kulturi, njen odgovor je, kaže, jednostavan i glasi - Probudite se, kolege.
Budžet za kulturu ne odslikava pravo stanje stvari na terenu
Komentarisala je i procenat iz budžeta koji se izdvaja za kulturu, a koji kontinuirano ukazuje da kultura nije prioritet donosiocima odluka.
„Crna Gora je statistički čak i iznad evropskog prosjeka po odvajanjima za kulturu, ali to svakako nije pravo stanje stvari u sektoru i, na našu žalost, ne odslikava pravo stanje stvari na terenu. Kumulativni iznos koji je svakako pohvalan u odnosu na evropski prosjek najmanje ide na programske sadržaje i umjetničke profesije a najviše na logistiku tj. na administraciju. Tako, recimo, imamo podatke da je programski budžet pojedinih pozorišta poput onog u Bijelom Polju samo 4% dok su znači 96% troškovi administracije i logistike, Nikšićkog pozorišta samo 6% i tako dalje“, ukazuje sagovornica Analitike.
Želim da koja god garnitura bila na vlasti prestane da se prema kulturi odnosi kao prema plijenu
Situacija je, napominje, bolja kod ustanova koje organizuju manifestacije sa statusom posebnog značaja pa tako Herceg Fest kao javna ustanova ima 51% sredstava za programe, Ratkovićeve večeri poezije 60% budžeta...
„Drugi problem je i struktura zaposlenih u institucijama kulture koji je naglašeno logističko tehnički orijentisan a trećina i manje zaposlenih su umjetničkih profilacija. O infrastrukturnim problemima i ponovljenim sanacijama već saniranih krovova, depoa i drugih izložbenih prostora da ne govorimo. Tako da sveukupno i u totalu razloženo zvuči malo manje dobro. Nešto poput GDP-a koji se često koristi u političkom marketingu, a u njegovu strukturu se ne zalazi“, zaključuje Milačić-Petrović Njegoš.
