Likvidnost budžeta države je obezbijeđena i ima dovoljno novca za finansiranje hitnih ekonomskih mjera, uz redovno plaćanje tekućih obaveza, odgovorio je juče Pobjedi državni sekretar u Ministarstvu finansija Branko Krvavac na pitanje fali li novca u državnoj kasi.
Istakao je da novo zaduženje sada nije potrebno, ali ni rebalans budžeta.
- Prihodi za januar i februar su iznad plana za 15,6 miliona, odnosno sedam odsto, dok je prihod budžeta od PDV-a prošlog petka bio 30 miliona eura veći - precizirao je Krvavac, koji tvrdi da rast cijena nije tome uzrok.
- Inflacija je 5,7 odsto i nema toliki uticaj na rast budžetskih prihoda, koliko ima povećanje raspoloživog dohotka građana kroz program „Evropa sad“. Zarade su povećane, zahvaljujući smanjenju poreskog opterećenja, te je jasno da se veća potrošnja odražava na budžet, ali su veći prihodi i rezultat pojačane poreske kontrole - tvrdi Krvavac.
Sa druge strane, izvori Pobjede upućeni u stanje državnih finansija kažu da je izvjestan rebalans budžeta do kraja prve polovine godine. Osim programa „Evropa sad“, koji je zbog ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje državi prouzrokovao veće troškove finansiranja Fonda za zdravstvo, do manjka u državnoj kasi mogu dovesti i druga izdvajanja koja će stići na dnevni red tokom godine. U maju dospijevaju naknade za majke za troje i više djece za koje je budžetom opredijeljeno 25 miliona eura, ali je stvarni trošak za devet mjeseci 48 miliona, dok metalski radnici već sada traže 48 umjesto opredijeljenih 12 miliona eura. Od oktobra se očekuje povećanje minimalne penzije sa 147 na 200 eura, te isplata dječijeg dodatka djeci do 18 godina.
Parlament je dozvolio Vladi da se u ovoj godini zaduži svega 70 miliona od planirane pola milijarde.
Pritisak na budžet napraviće i hitne ekonomske mjere, koje je Vlada predstavila prošlog vikenda, a kojima se želi ublažiti kriza izazvana ratom u Ukrajini. Njima je predviđeno smanjenje akcize na gorivo do 40 odsto, privremeno ukidanje PDV-a na brašno i ulje, te smanjenje PDV-a na so na sedam odsto, ali i pomoć poljoprivrednicima. Krvavac kaže da će fiskalni efekat tih mjera biti od 20 do 50 miliona eura, u zavisnosti od trajanja.
- Ova dodatna izdvajanja će biti na mjesečnom nivou, prihodi budžeta Crne Gore su veći od plana, a na raspolaganju je i budžetska rezerva – tvrdi Krvavac.
Neizvjesno je kada će krizne mjere stupiti na snagu, jer se radi o izmjenama zakona, koje zavise od parlamenta, koji je trenutno u blokadi. Vlada može sama smanjiti akcize i PDV samo u slučaju ratnog ili vanrednog stanja u državi.
Resorno ministarstvo, dodaje Krvavac, analizira uticaj rata u Ukrajini na predstojeću turističku sezonu, u kojoj su turisti iz Rusije i Ukrajine lani učestvovali sa petinom prometa. I tu je Krvavac optimista i najavljuje nova tržišta.
Tehnički rebalans
Krvavac smatra da će nova vlada svakako morati da radi tehnički rebalans, s obzirom da planira 18 ministarstava.
- U novonastalim globalnim okolnostima u Crnoj Gori sa političkom nestabilnošću i neizvjesnošću, posebno ne pije vodu jedna od glavnih najava da se formiranjem manjinske vlade ubrzava evropski put. Naprotiv, sve se usporava.
Imamo potvrđen kreditni rejting države, čime smo zadovoljni s obzirom na političku nestabilnost, ali ovakvo stanje može dovesti i do pada rejtinga - naveo je Krvavac.
Nije pomenuo da je njegova vlada smanjila broj ministarstava za šest bez tehničkog rebalansa.
