U budžetu za ovu godinu više od milijardu eura usmjereno je na socijalno staranje. Ekonomista Mirza Krnić iz Preokreta, komentarišući nedavnu analizu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ističe da socijalna davanja opterećuju javne finansije, dok istovremeno ne pružaju adekvatnu podršku ciljevima demografske politike niti ekonomskoj sigurnosti korisnika.
Socijalna nepravda
- Sama po sebi socijalna briga nije sporna, sasvim suprotno. Ona treba da bude instrument ispravljanja socijalnih nepravdi, ali ovdje više nije riječ o tome, već o populizmu koji prelazi u demagogiju - poručuje Krnić.
Prema podacima MMF-a, da nadoknade za majke, dječiji dodaci i povećanje penzija do minimuma od 450 eura iznose 3,8 odsto BDP ili 250 miliona eura.
- Naknade za majke iznose jedan odsto, povećanje penzija dva i dječiji dodaci 0,8. To i pored toga što opterećuju javne finansije, smanjuje učešće žena na tržištu rada - poručili su iz MMF i predložili da se obuzda rast plata u javnom sektoru i uvede kontrola naknada koje ne spadaju u zarade, te da se izvrši racionalizacija i poboljšaju socijalna davanja. Kao primjer navode da naknade za majke sa troje i više djece nijesu dobro ciljana i diskriminatorna, na šta je ukazao i Ustavni sud 2016. godine.
MMF ukazuje da je potrebno poboljšati davanje dječjeg dodatka na porodice sa niskim prihodima što bi moglo dalje smanjiti rashode. U maju 2021. godine dječji dodatak je uveden za djecu mlađu od šest godina i proširen je na svu djecu mlađu od 18 godina od kraja 2022. godine. UNICEF procjenjuje da manje od 40 procenata proširenog dječjeg dodatka se troši na najsiromašnije.
Krnić je mišljenja da ako imamo cilj pružiti adekvatnu podršku ekonomski ugroženim porodicama, onda bi bilo logično prilagoditi dječje dodatke prema prihodima porodice. To bi, po njegovom mišljenju, značajno poboljšalo životne uslove ugroženih porodica i pridonijelo većoj socijalnoj pravdi, nego da bude isti za dijete u porodicama koje mjesečno prihoduju 450 i 4.500 eura.
- To bi osiguralo da najviše koristi imaju upravo oni koji su najviše u potrebi. Na primjer, umjesto da dječji dodatak bude isti za sve porodice bez obzira na prihod, moglo bi se razmotriti skaliranje dodataka tako da porodice s nižim prihodima dobiju veće dodatke. Time bi se osiguralo da dodatna sredstva idu tamo gdje su najpotrebnija, što bi moglo značajno poboljšati životne uslove ugroženih porodica i pridonijeti većoj socijalnoj pravdi - isiče Krnić dodajući da je potrebno uraditi temeljan socijalni karton koji bi prikazao relano stanje i pomogao da se precizno identifikuju najugroženiji.
- A takav karton nemamo. Zašto ga nemamo? Jer političke partije tada ne bi mimo njega dodjeljivale pomoći. A onda na drugoj strani oni stalno predstavljaju da kao nešto daju od svog novca, radeći to neizbalansirano i praveći tako opterećenje za budžet. Dakle, socijalna davanja da se uvećavaju, ali da to bude održivo, a ne da se dese stvari kao sa alimentacionim fondom koji je bio u blokadi devet mjeseci, za što do sada niko nije preuzeo odgovornost - poručuje Krnić.
Neodgovorna socijalna politika, kako naglašava, počinje onda kada predlažete nešto da biste pokazali da ste socijalno brižni, a da pritom te mjere nijesu socijalno izbalansirane.
- Treba da idemo ka društvu gdje će se smanjivati broj socijalno ugroženih i uvećavati broj onih koji će imati stabilan posao i izvor prihoda, a davanja da se povećavaju onima kojima su stvarno potrebna. Da budemo efikasno i pravedno društvo, koje će brinuti o najranjivijim, ali i povećavati produktivnost kako bi mogle da se opsluže socijalne potrebe. Dominantno zadužujemo kako bi mogli servisirati obaveze za socijalna davanja i glomaznu javnu upravu, što dovodi u rizik javne finansije i pravi problem budućim generacijama, koje će vraćati sadašnje dugove - tvrdi Krnić.
Nema ciljanih rezultata
Što se tiče naknada za majke, Krnić smatra da nijesu praćene preciznom demografskom politikom, a rezultati pokazuju da ne ispunjavaju očekivanja ni u pogledu podrške demografskoj politici, ni u pogledu ekonomske sigurnosti korisnica.
- Odsustvo precizne demografske politike znači da mjera naknade za majke nije usmjerena na specifične demografske ciljeve ili potrebe populacije. To može značiti da politika ne cilja odgovarajuće demografske grupe koje bi mogle imati najveću korist od ovakve podrške, što može dovesti do nedovoljnog uticaja na demografsku strukturu. Takođe, iako je politika naknada za majke namijenjena pružanju ekonomske podrške majkama, izvještaj sugeriše da ova mjera nije uspjela u potpunosti ispuniti očekivanja u smislu poboljšanja ekonomske sigurnosti korisnica - poručuje Krnić dodajući da bi ubuduće trebalo preciznije usmjeravati politike prema određenim demografskim grupama, kao i povećanje iznosa naknade ili poboljšanje dostupnosti ove podrške.
