I dok bi Vladina akcija „Limitirane cijene“ danas trebalo da stupi na snagu, potrošače već očekuje novo poskupljenje – ovog puta jaja. Član Udruženja proizvođača jaja Crne Gore Luka Jokić najavio je da će cijene ove osnovne namirnice porasti od 30 do 50 centi po školjci, što će dodatno opteretiti kućne budžete građana.
Član Pokreta Preokret ekonomista Mirza Krnić ocjenjuje da su takvi trendovi pokazatelj da ekonomske reforme Evropa sad 1 i Evropa sad 2 pokazuju svoj puni potencijal – ali u negativnom smislu.
Urušavanje
On upozorava da su mjere koje su predstavljane kao spas za standard građana dovele do inflacije, urušavanja zdravstvenog i penzionog sistema, dok ograničavanje cijena ne daje stvarne rezultate.
- Ekonomske reforme Evropa sad 1 i Evropa sad 2 ovih dana doživljavaju svoj puni potencijal – u negativnom smislu - tvrdi Krnić.
Kada ekonomiju države, kako ističe, doživljavate kao igračku i instrument za brzi politički profit, odnosno dolazak na vlast – onda nije iznenađenje kada se posljedice tih ekonomskih akrobacija brzo osjete.
- Povećanje zarada je u potpunosti obezvrijeđeno, a pritom smo dobili ubrzano urušavanje zdravstvenog sistema i penzionog fonda. I dalje imamo visoku inflaciju, čak 4,9 odsto u septembru ove godine. Iako nije bilo značajnih poskupljenja jaja u zadnjih par godina, ne treba zaboraviti da je tokom 2022. inflacija za kategoriju - mlijeko, sir, jaja- bilo skoro 50 odsto, što predstavlja ozbiljan poremećaj na tržištu i udar na potrošače. Kada se povećavaju cijene osnovnih namirnica, to povlači sa sobom i druge proizvode, pa prognoze po pitanju inflacije nijesu obećavajuće - kazao je Krnić.
Ograničavanje cijena
Ovo povećanje, kako navodi, dešava se u jeku samopromocije Vlade programom „stop inflaciji“ kojom je predviđeno ograničavanje cijena pojedinih proizvoda.
- Ranije u par navrata Vlada je pokušavala sa ovom akcijom, ali građani nijesu mogli da osjete bilo kakvo značajno rasterećenje kućnog budžeta. Više je to ličilo na blijedo PR sredstvo, kojim se želi prikazati da se nešto pokušava, ali to nije dalo rezultat. Više puta smo predlagali uvođenje robnih rezervi, koje mogu biti efikasan mehanizam za kontrolu cijena, uz uvezivanje sa domaćim proizvođačima, fokus na rast domaće proizvodnje i promovisanje preduzetništva, kao i kontrolu uvozničkih lobija i dogovornog nastupanja krupnog kapitala, tj. stvaranja monopola i oligopola rekao je – Krnić.
On je podsjetio da je premijer Milojko Spajić najavljivao više puta robne rezerve. - Na stranu to što je pokušao obesmisliti ideju sa pričom o dostavi namirnica na kućnu adresu, ali činjenica je da nije ispunjeno obećanje i da su građani pod ogromnim pritiskom poskupljenja - ističe Krnić.
Sve to, prema njegovim riječima, posljedica je činjenice da nije pokrenuta proizvodnja koja bi apsorbovala dodatan novac u sistemu, već je povećana potrošnja.
Rješenje
- Sljedstveno tome, kada imate više novca a nemate dodatan proizvod, rastu cijene onih postojećih. Rješenje je pokrenuti proizvodnju i stimulisati preduzetništvo. Bez toga, vrtjećemo se neprestano, nekad sporije a nekad brže, u inflatornom krugu - zaključuje Krnić.
Podsjećamo da je Vlada nedavno usvojila Odluku o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi – Limitirane cijene, kojom se uvode privremene kontrole cijena osnovnih životnih namirnica i higijenskih proizvoda. Odluka, koja stupa na snagu osmog dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, primjenjivaće se do 31. marta 2026. godine. Iz akcije su izuzeti voće i povrće, jer su se proizvođači tih proizvoda žalili da su u prethodnim akcijama bili najviše na udaru i da im je bilo ugroženo poslovanje.
Odlukom su obuhvaćene osnovne životne namirnice i higijenski proizvodi koji se smatraju ključnim za standard građana.
Među njima su: pšenično brašno tip 400 i tip 500, šećer, jestivo suncokretovo ulje, kuhinjska so, svježe kravlje mlijeko, bijeli sir, jogurt, kisjela pavlaka, UHT mlijeko (2,8 odsto masti), pile svježe, svinjski vrat bez kostiju, juneća rebra, bijela riža, tjestenina, čajna kobasica, stiješnjena piletina posebna, ljuska piletina goveđa čajna, viršle, tunjevina u komadićima, sardina u ulju, paštete, mesni narezak, marmelada, goveđi gulaš, sok sirup, krompir, bijeli kupus, keks petit beurre, jabukovo sirće i krem za mazanje od kakaoa i lješnika.
Higijenski i kućni proizvodi: dječji sapun, pelene (ekonom), šamponi i kupka za bebe, voćne kašice, šamponi i kupke za odrasle, paste za zube, troslojni toalet papir, deterdžent za veš i posuđe, higijenski ulošci, pjena za brijanje i jednokratni brijači za muškarce i žene.
Cijene proizvoda od posebnog značaja ograničavaju se utvrđivanjem maksimalne visine marže u trgovini na veliko i malo. Marža u trgovini na veliko iznosi najviše pet odsto, a u trgovini na malo najviše sedam odsto. Za jednu grupu proizvoda predviđeno je ograničenje marže do 15 odsto u trgovini na veliko i malo. Odluka se ne odnosi na male trgovce čiji prodajni objekti ne prelaze ukupnu površinu od 600 kvadratnih metara.
Kako je saopšteno iz Vlade, cilj ovih privremenih mjera jeste zaštita životnog standarda građana u uslovima povećanih troškova života i inflatornih pritisaka, uz istovremeno očuvanje stabilnosti tržišta i sprečavanje neosnovanog rasta cijena osnovnih proizvoda.
Inflacija u oktobru 4,8 odsto
Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,8 odsto, pokazuju podaci Monstata. Potrošačke cijene u oktobru su u odnosu na septembar u prosjeku niže 0,2 odsto. Prema podacima Monstata najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imalo je pad cijena u grupama - usluge smještaja, voće, mlijeko, sir i jaja i vazdušni prevoz putnika. Potrošačke cijene u periodu od januara do oktobra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku su više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u oktobru u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je rast u grupama - odjeća i obuća 4,5 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto. Pad cijena zabilježen je u grupama - restorani i hoteli 2,8 odsto, hrana i bezalkoholna pića, rekreacija i kultura po 0,6 odsto, ostala dobra i usluge 0,4 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,3 odsto, prevoz 0,2 odsto, alkoholna pića i duvan i komunikacije po 0,1 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.
