"Političari moraju da se bave konkretnim problemima građana, odgovornošću za data obećanja i mjerljivim rezultatima, umjesto stalnog vraćanja na identitetske teme kada nemaju odgovor na pitanja od javnog interesa, dok bi Vlada trebalo otvorenije i odgovornije da komunicira sa građanima o stanju javnih finansija i realnim mogućnostima države", saopštio je on.
Krnić je komentarisao polemiku između ministra Nika Đeljošaja i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koja se tiče nacionalne pripadnosti i zapošljavanja
Kazao je da je Crna Gora građanska država i da izbor kandidata mora biti zasnovan na znanju, referencama i integritetu, a ne na nacionalnom ili partijskom ključu.
8
"Treba stalno podsjećati da je ovo građanska država i da bi svi trebalo da budemo jednaki pred zakonom. Nije važno kojoj nacionalnosti ili partiji neko pripada, već da li ispunjava uslove i da li je najbolji kandidat“, kazao je Krnić.
On je upozorio da se identitetske podjele sve češće normalizuju u javnom prostoru i da takva praksa dugoročno šteti društvu.
"Pokušaji da se politički prostor organizuje kroz nacionalne većine i podjele po regionima i gradovima vode ka dezintegraciji države, umjesto ka njenom jačanju", kaže Krnić.
Komentarišući učestalu upotrebu termina poput „albanofobije“, ocijenio je da političari imaju posebnu odgovornost da smiruju tenzije, a ne da ih dodatno podstiču.
„Treba da gradimo društvo koje neće imati fobiju ni prema jednoj zajednici. Mi živimo jedni sa drugima, komšije smo i moramo da tražimo način da sarađujemo, jer je ovo naša država“, rekao je Krnić.
On smatra da političari često posežu za identitetskim temama kada žele da skrenu pažnju sa rezultata svog rada i neispunjenih obećanja.
„Kada nema šta konkretno da ponudi, političaru odgovara da proizvodi buku i priču izmješta na teren nacionalnog, da ga neko ne bi pitao šta je uradio, šta je obećao i koliki je procenat realizacije njegovog plana“, kazao je Krnić.
