„Odlikovao se smirenošću i potrebom da a svima uspostavi zajednički jezik. Svoj posao je shvatao ozbiljno i odgovorno, a naročito je vodio računa o ugledu institucije koju je predstavljao“, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Raniji predsjednik Skupštine i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da je Rifat Rastoder otišao u raj istog dana kad i Tito.
„Formirao se na vrijednostima koji su mu dali snagu da sačuva kritički um i stabilnost da promišlja budućnost. U vremenu koje su neki zvali vrijeme jednoumlja, on je pisao o crvenoj mrlji. Znao je jednog od predsjednika iz rupe podiću u spomenik i pokazati da iako je namjera bila časna, ono što se činjelo nije bilo časno – nema državnog razloga za nepravdu. Rifat je otvorio najteže teme“, istakao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, kad stanete pred djelom Rastodera onda znate da smo ušli u vrijeme destrukcije, u vrijeme u kojem ne cijenimo ljude koji su najbolji.
„Rifat je bez greške osjećao gdje se krećemo kao društvo“, navodi Krivokapić.
„Rifat je dualitet crnogorskog liderstva – borba neprestana, ali britko pero. Pisao je da bi podučio, ne da bi kažnjavao. Pisao je da bismo bili bolji, da bi ova Crna Gora mogla jednog dana izbjeći barem stare greške“, kaže Krivokapić.
Rastoder je, dodaje, nemjerljiv doprinos dao i prilikom pisanja Ustava, u dijelu koji se tiče manjinskih prava.
„Rifatova Crna Gora imala je snage da se suoči sa svim izazovima. Bio je u stanju da bude onaj ko je snažno doprinio konstituisanju bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. Ali to traži više znanja, više duše, manje predrasuda, a najviše hrabrosti da uzmete rizik za teške odluke. Čuvao je čist obraz Crne Gore, uvijek tražeći izlaz na istinu“, napominje Krivokapić.
Oni koji su mu bili saborci, dodaje Krivokapić, ponosni su što su mu bili prijatelji.
„Rifat je imao onu vezu sa tlom koja je vrlo važna u Crnoj Gori. Neka počiva u svom Bihoru, a vi ga čuvajte u sjećanjju onako kako je on čuvao sve nas i Crnu Goru. Neka mu je vječna slava“, zaključio je Krivokapić.
Ćerka Rastodera Melita Rastoder-Ljajić zahvalila se svima koji su došli i sa drugih krajeva svijeta da isprate njenog oca i koji su uputili iskrene poruke i podijelili bol sa porodicom.
“Stajati uspravno, biti čovjek u svakom svom obliku i prostoru, neprekidno ispirišćući se radom, istinski voljeti ljhude, svoj Bihor i svoju Crnu Goru je bit života našeg oca, supruga, brata, djeda, prijatelja Rifata Rastodera”, kazala je ona.
Istoričar Adnan Prekić istakao je da je Rifat bio uvijek smiren, spreman da saluša, neko na koga se čovjek uvijek može osloniti.
„Zagovarao je nemirenje sa zlom, protivljeći se njegovoj relativizaciji. O njegovom djelu sudiće godine pred nama. Svjedočiće da je Rifat jedan od prvih koji je problematizovao ljudska prava“, naveo je Prekić.
Čast je, ističe Prekić, imati čovjeka kakav je bio Rifat Rastoder.
Podsjećamo, Rastoder je preminuo 4. maja u 74. godini.
Rastoder koji je rođen Bihoru, kod Berana 11. 07. 1950. godine bio je jedan iz najužeg kruga poslenika savremene političke scene Crne Gore.
Rastoder je bio i istaknuti sportista – jedan od prvih crnogorskih majstora karatea, takmičar, trener i sudija u ovom sportu.
Od 1980. godine se profesionalno bavio novinarstvom. Bio je jedan od najangažovanijih novinara, komentatora i urednika programskih blokova i rubrika RTV CG, a od 1986. godine dnevnog lista „Pobjeda“.
Rastoder je koautor knjige “Crvena mrlja”(1990), autor knjiga: “Usud imena” , “Pravo na ime” i Dan sjećanja, kao i više feljtona i studija o slobodi medija, ljudskim i manjinskim pravima, itd.
U politici je Rastoder bio jedan od osnivača i potpredsjednika Građanskog pokreta “Javnost protiv Fašizma”(1990); član predsjedništva Građanskog foruma Crne Gore (1990); jedan od utemeljivača Reformskog pokreta za Crnu Goru (1990); osnivač Foruma Bošnjaka Crne Gore; jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore i njen potpredsjednik.
Rastoder je obavljao i dužnost potpredsjednika Skupštine Crne Gore.
