Slovenački energetski ekspert Marko Košir ocijenio je da bi eventualno skraćivanje tridesetogodišnjeg koncesionog roka za korišćenje hidroelektrana na Morači - potencijalno značilo smanjivanje interesovanje investitora za taj projekat.
“Osim toga, takav potez bi mogao značajno povećati cijenu struje iz Morače – što nije dobro. Međutim, crnogorska država - prilikom potpisivanja koncesionog ugovora - tome aktu mora posvetiti maksimalnu pravnu pažnju kako bi zaštitila državni interes”, rekao je Košir u razgovoru za Portal Analitika.
Kraći koncesioni rok znači skuplju struju: Prema Koširovim riječima, dužina koncesionog ugovora je vremenski period u kojem investitor može i treba vratiti svoju investiciju i svako njegovo skraćivanje nosi određeni rizik.
- Ukoliko je rok kraći, to investitora tjera da ponudi tržištu višu cijenu energije, a viša cijena i znači veći rizik ukoliko on posluje na tržištu. Takav rizik država investitoru može smanjiti samo sa odgovarajućim Ugovorom o prodaji energije prema poznatim uslovima (PPA), kojim država garantuje otkup njegove energije. Međutim, to u krajnjem može dovesti do viših cijena energije, pa ukoliko su tržišne cijene niže - to konkretno znači veći trošak za struju koju bi inače snabdjevač mogao kupiti na tržištu, objasnio je Košir.
Slovenački ekspert je objasnio da kraći rok definitivno znači i potencijalno veliko smanjenje interesa za investitora i kao takvog ne može ga preporučiti kod relativno skupih projekata poput gradnje HE na Morači. “Stoga se čini, da bi kraći rok od 30 godina - nerealan, čak i u slučaju da ekonomsko-finansijske analize ukažu na eventualnu izvodljivost smanjivanja tog roka”, naveo je Košir.
Kako zaštiti državni interes: Slovenački stručnjak smatra da je primarni interes države da se u koncesionom ugovoru maksimalno zaštiti i objasnio način na koji to treba da se uradi.
- Prije potpisa Koncesionog ugovora država treba da insistira na najvišoj instalaciji snage (MW) i načinu eksploatacije potencijala (GWh/god.) ukoliko su te varijante još otvorene. Drugo, poslije potpisa treba definisati da nema odstupanja od zadatih rokova, od kada dalje treba da je elektrana spremna za komerciajlnu eksploataciju prema projektnim parametrima. Najbitnije je da država dobije nazad elektranu nazad posle X godina (u ovom slučaju 30) u optimalnom stanju”, istakao je Košir, napominjući da preuzimanje elektrane posle preteka koncesionog perioda treba da bude najrigoroznije profesionalno kontrolisano i unaprijed predviđeno u ugovoru.
- U ugovoru treba da su predviđeni mehanizmi i penalizovanje investitora kod nesaglasnosti. Svaka rehabilitacija elektrana nakon transfera vlasništva bi mogla džavu skupo koštati pa to zaslužuje najvišu pravnu pažnju”, podvukao je Košir.
Treba graditi HE na Morači: Prema Koširovom mišljenju nema dileme da li HE na Morači treba izgraditi.
-Kada je delegacija Ministarstva ekonomije Crne Gore posjetila upravu kompanije Savske elektrane u 2009. godine i pitala koliko košta energija iz tih elektrana, odgovor je bio: da li je to sada uopšte važno, nama su energija i investicije neophodni i država je napravila odluku. Gledano narodno-ekonomski i na duži rok hidroenergija sigurno isplativa, podsjetio je Košir.
Milioni eura idu niz rijeku: Slovenački ekspert se zapitao da li ima svrhe ponovo propustiti priliku, dozvoliti da Crnoj Gori ode oko 45-60 miliona eura niz rijeku godišnje. I to sve zbog - nepostojanja hidroelektrana.
- Ako bi procjenili vrijednost neproizvedene električne energije ili gubitak zemlje npr. u poslednje dvije decenije, dobije se oko 450 miliona eura (prema približnim cijenama koje su važile u prošlosti), a što bi prema sadašnjim cijenama iznosilo već oko 850 miliona eura. U poređenju sa predviđenim investicionim troškom gradnje elektrana od oko 540 miliona eura, slijedi da bi HE na Morači bile do danas već 0, 8 do 1, 6 puta isplaćene za samo 20 godina, izračunao je Košir.
Prema njegovom mišljenju, projekat HE na Morači ni kroz srateške studije SEA nije pokazao značajnog negativnog iznenađenja, pa ga je potrebno što prije završiti i ići dalje na nove projekte iz Akcionog Plana koji takođe već kasne. Prema njegovim riječima, Ugovor o otkupu struje (PPA) za Moraču je rizičan jer može značiti ograničenje za obje strane.
- Ne samo kod Morače, i kod bilo kojeg novog objekta u Crnoj Gori, npr. TE Maoče i dr. to pitanje zaslužuje maksimalnu paznju. Teoretski, takav model tržista izbjegavaju a takođe i država, pošto je prema definiciji rizičan. Međutim, svijetu investitora i bankama je to nužni element da bi finansirali projekat, poručio je Košir.
Turistička valorizacija akumulacije: Na pitanje Portala Analitika da prokomentariše realnost vladinih planova da od potopljenog kanjona napravi turističku atrakciju, Košir je odgovorio da to zavisi od inovativnosti tih planova i ukjljučenja lokalnih zajednica u valorizaciju projekta.
- Smatram da postoje realne šanse za neke aktivnosti kao ribolov i sportske aktivnosti dok standardna varijacija nivoa takvog jezera (Andrijevo) -sigurno nekima smeta. Ja vidim problem u prihvatljivosti rješenja za građane Crne Gore, pa bi bilo nužno da se lokalna samouprava i stanovništvo uključi u traženje prihvatljivih i atraktivnih rješenja zajedno sa Vladom od samog početka, jer na kraju su to i nova njihova radna mjesta i ekonomska egzistencija okruženja, kazao je Košir.
Rizici od brana na prihvatljivom minimumu: Ovaj poznati stručnjak smatra da ukoliko se grade po standardima - ne postoji realna velika opasnost od brana na Morači.
- Ako se planira i istražuje prema međunarodnim standardima, a u to uopšte ne sumnjam, smatram da se svi rizici mogu smanjiti na prihvatljivi minimum, koji je sigurno daleko manji od onog sa kojim živimo svaki dan i kojeg smo spremni uvijek prihvatiti iako toga nijesmo uvijek svijesni. Pogotovo to važi za prirodne katastrofe kao što je zemljotres i slično, ocijenio je Košir.
Prema njegovim riječima, Manastir Morača će prema planovima ostat netaknut ili geo-statički čak ojačan. “Flora i fauna će se prilagodit novoj situaciji kao uvijek i svudje u svijetu i pretpostavljam bez večih štetnih posljedica. Pejzaž je naravno stvar ličnih preferencija. Pitanje, kako se vama sviđa vjetrenjača sve dok je na brdu, ili kada se pojavi u vašem dvorištu?!”, zaključio je Košir
Predrag Zečević
