Ekologija

Crna Gora, Kosovo i Albanija na dnu liste razdvajanja otpada

Crna Gora spada u 10 zemalja svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, navodi su najnovijem istraživanju Lloyd’s Register Fondacije sa podacima Galupa Globalna anketa o riziku.

Crna Gora, Kosovo i Albanija na dnu liste razdvajanja otpada Foto: Portal Analitika
Portal AnalitikaIzvor

Od 10 zemalja širom svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, sedam je u podsaharskoj Africi, dok su ostale tri Kosovo u kom se 84 odsto ne odvaja i Crna Gora i Albanija u kojima se ne odvaja 78% otpada.

Sedam od 10 zemalja u kojima se kućni otpad skuplja, ali ne odvaja, je u istočnoj Evropi, konkretno to su Kosovo, Crna Gora, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Gruzija, navodi istraživanje.

U prvih pet zemalja više od dvije trećine svih domaćinstava sakuplja otpad, ali ga ne odvaja prvo. U tim zemljama postoji značajna prilika da se ljudima olakša odvajanje kućnog otpada kako bi se ostvarilo više sekundarnih koristi od povećanja reciklaže. Istočnoj Evropi trenutno nedostaje prilika za reciklažu, zaključuje se u studiji.

Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju. Četvoro od pet ljudi to navodi kao najčešći materijal u svom kućnom otpadu. Jedna od sedam osoba u svijetu (14%) živi u domaćinstvima koja spaljuju svoj otpad. To čini spaljivanje na otvorenom treći najčešći oblik odlaganja kućnog otpada, iza onog koji skupljaju komunalna preduzeća ili kada neko iz domaćinstva direktno odvozi đubre na deponiju.

Spaljivanje kućnog otpada ispušta ugljendioksid, kao i zagađivače koji su poznati kao vječni, jer ulaze u lanac ishrane, i izazivaju razne bolesti.

Paljenje otpada je rizik za bezbjednost ljudi i na druge načine, uključujući slučajne požare i zagađenje zemljišta i vode, što dovodi do štete u poljoprivredi i ekoloških gubitaka. Mnoge zemlje izričito zabranjuju ovu praksu.

Spaljivanje đubreta rasprostranjeno je širom Afrike i djelova Azije.

Nensi Hej, direktorka istraživanja u nezavisnoj globalnoj dobrotvornoj organizaciji za bezbjednost Fondaciji Lloyd’s Register izjavila je da je bezbjedno, a održivo odlaganje otpada oblik ključne infrastrukture, bilo da se radi o kućnom otpadu ili velikim građevinskim projekatima.

Portal Analitika

Komentari (3)

Nadimak za neregistrovanog korisnika
Napišite Vaš komentar
Ovaj sajt je zaštićen sa reCAPTCHA anti spam mehanizmom.Primjenjuju se Google politika o privatnosti i uslovi korišćenja . Vaš komentar se prvo šalje timu na odobrenje. Portal Analitika zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar, bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznijeta u komentarima ne odražavaju stavove redakcije.
Još uvijek nemate nalog? Registrujte se.
b braca_ekoloska_neregistrovani
18.09.2024. 08:36

Profesor sociologije uvijek je ove napredne zemlje navodio kao primjer .

0
0
B BabaJane_neregistrovani
18.09.2024. 08:35

Ambalaža je najveći problem. Svako kontejnersko mjesto bi moralo imati bar 4 kontejnera: za staklenu amnalažu, za plastičnu, za kartonsku i za otpad od hrane (koji bismo trebali u nečem donijeti i istresti?). Ali imamo i stiroporsku ambalažu, i kombinovanu, pa i drvenu jefnokratnu (gajbice)! Svaki stan bi morao imati posebnu prostoriju/špajz za separaciju otpada (ja živim u garsonjeri!). Pohvalno je što donosimo zakone o očuvanju životne sredine, ali oni kod nas neće zaživjeti dok se ne uspostavi infrastruktura za njihovo sprovođenje!

1
0
B BabaJane_neregistrovani
18.09.2024. 08:52

@BabaJane_neregistrovani E da, zaboravila sam na konzerve, sjetih se sad kad dadoh psu da jede

0
0