Bernard Brunet, šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske Unije u Crnoj Gori predstavio je Regionalni program energetske efikasnosti i konkretne rezultate programa u Crnoj Gori.
EU već godinama podržava energetsku efikasnost u Crnoj Gori kroz programe poput REEP-a. Šta konkretno znači ovaj program vrijedan 104 miliona eura za građane — posebno za djecu i pacijente u javnim ustanovama?
Regionalni program energetske efikasnosti (REEP) jedan je od najkonkretnijih primjera kako se podrška EU pretvara u vidljiva poboljšanja u svakodnevnom životu građana. Zajedničkim naporima Evropske unije, Njemačke, EBRD-a, KfW-a i Vlade Crne Gore, program je usmjerio više od 104 miliona eura za modernizaciju 46 obrazovnih ustanova i tri ključne zdravstvene institucije, uključujući Klinički centar u Podgorici te bolnice u Cetinju i Bijelom Polju.
Za djecu, to znači bolje grijanje učionica zimi, bolju ventilaciju, poboljšano osvjetljenje i zdravije uslove u zatvorenim prostorima. Za pacijente, to su moderne sistemi grijanja, ventilacije i klimatizacije te bolji kvalitet vazduha — što medicinskom osoblju, sa druge strane, omogućava da se fokusira na njegu, a ne na „borbu“ sa zastarjelom infrastrukturom.
Program ima veoma mjerljiv uticaj. Ostvaruje godišnje uštede energije od skoro 49.000 MWh i sprečava emisiju više od 13.000 tona CO₂ — što odgovara uklanjanju oko 2.900 putničkih automobila sa ulica. Osim toga, niži računi za energiju znače manji pritisak na državni budžet i više prostora za investicije u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku.
Pored brojeva, REEP pruža još nešto podjednako važno: neosporan dokaz da zelena tranzicija nije apstraktni politički cilj, već opipljiv pozitivan uticaj na kvaliteta života građana — u svakoj obnovljenoj učionici, svakom modernizovanom bolničkom odjeljenju i svakom energetski efikasnom domu. Ovo nije samo zeleni projekat — to je mjera koja promovira socijalnu pravdu i pravednost.
U obraćanjima javnosti pominje se rekonstrukcija 46 škola, Kliničkog centra Crne Gore i nekoliko bolnica. Kakve konkretne promjene mogu očekivati građani?
Kao što je već rečeno, građani su vidjeli i vidjeće konkretna unapređenja. Zelena tranzicija nije izbor, već nužnost za poboljšanje života ljudi. Kroz programe poput REEP-a, Crna Gora gradi zeleniju i prosperitetniju budućnost za sve generacije. Svaka investicija učinjena danas znači bolji sjutra. Mnoge od ovih zgrada datiraju iz perioda od 1930-ih do 1980-ih i dugo su patile od neefikasnog grijanja, loše izolacije, propusnih krovova i neadekvatnih prozora — što je dovodilo do pojave buđi, prekomjerne potrošnje energije i neugodnih uslova za korisnike. Bez renovacije, gubici energije bi nastavili da rastu, troškovi održavanja bi se povećavali, radni uslovi bi se pogoršavali, a i gradjani bi trpjeli.
Radovi uključuju termoizolaciju fasada i krovova, zamjenu prozora i vrata, ugradnju modernih sistema grijanja i hlađenja, poboljšanu ventilaciju i osvjetljenje, a u nekim slučajevima i rješenja iz oblasti obnovljivih izvora energije poput solarnih fotonaponskih sistema.
Za škole, to znači bolje okruženje za učenje. Za bolnice, to znači pouzdaniju i energetski efikasniju infrastrukturu u objektima koji rade 24 sata dnevno.
Ovo je modernizacija javne infrastrukture u pravom smislu te riječi — poboljšanje i kvaliteta usluge i dugoročne održivosti.
Koliko je važno poboljšanje energetske efikasnosti javnih zgrada za put Crne Gore ka Evropskoj uniji i usklađivanje s evropskim standardima u oblasti energetike i zaštite životne sredine?
Unapređenje energetske efikasnosti javnih zgrada od suštinskog je značaja za put Crne Gore ka pristupanju EU, jer se usklađuje s evropskim standardima u oblasti energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.
Energetska efikasnost je ključni uslov u skladu s EU zakonodavstvom. Crna Gora je preduzela konkretne korake ka usklađivanju, posebno s Direktivom o energetskoj efikasnosti i Direktivom o energetskim karakteristikama zgrada. Kao zemlja kandidat i članica Energetske zajednice, Crna Gora mora da prenese ove direktive u nacionalno zakonodavstvo, a prije svega da ih primijeni u praksi. To je dio evropskog reformskog programa Crne Gore. Ove investicije jačaju kredibilitet Crne Gore u pregovaračkom procesu u okviru Poglavlja 15 (energetika) i 27 (životna sredina i klimatske promjene). One pokazuju da usklađivanje s EU zakonodavstvom (takozvani „acquis communautaire") nije samo formalno, već i operativno.
Komisija pozdravlja usvajanje, Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, prošlog decembra, koji postavlja jasne ciljeve za uštede energije, obnovljive izvore energije i smanjenje emisija do 2023. godine i promoviše klimatsku neutralnost do 2050. Javne zgrade imaju „uzornu ulogu" prema pravilima EU — država mora da prednjači primjerom.
Svi građani Crne Gore će imati koristi od ovih reformi, a kvalitet javnih usluga kao i opšti životni standard biće značajno unaprijeđeni zahvaljujući javnim politikama usmjerenim na poboljšanje energetske efikasnosti i javnih i privatnih zgrada. Učionice i bolnička odjeljenja biće zdravija, udobnija i daleko jeftinija za održavanje. Ovo nisu apstraktni politički ishodi — to su opipljiva poboljšanja koja djeca, pacijenti, nastavnici i medicinski radnici svakodnevno osjećaju.
Kako vidite ulogu EU u zelenoj tranziciji Zapadnog Balkana u cjelini — i gdje Crna Gora danas stoji u poređenju s regionom kada je u pitanju energetska efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije?
EU je ključni pokretač zelene tranzicije na Zapadnom Balkanu — finansijski, tehnički i strateški. U regionu je mobilisano više od 1,1 milijardu eura, samo kroz REEP program. Ova kombinacija zajmova KfW-a i EBRD-a, grantova EU, Njemačke, Austrije i policy dijaloga osigurava da se reforme podupiru investicijama.
Crna Gora je preduzela važne korake usvajanjem Zakona o efikasnom korišćenju energije, Nacionalnog energetskog i klimatskog plana te pripremom konkretnih investicija u javnu infrastrukturu zajedno s regulatornim usklađivanjem s EU pravilima o energetskoj efikasnosti.
Crna Gora već ima relativno visok udio obnovljive električne energije, uglavnom iz hidroenergetskog sektora. Međutim, sljedeća faza zahtijeva diversifikaciju — više solarne i vjetroenergetike — te dublje strukturne reforme radi smanjenja ukupne potrošnje energije i zavisnosti od fosilnih goriva koja emituju gasove staklene bašte.
U poređenju s regionom, Crna Gora ima solidan strateški okvir. Glavni izazovi sada su potreba za ubrzanjem implementacije politika, izgradnja jačih administrativnih kapaciteta i mobilizacija dodatnih privatnih investicija.
Zelena tranzicija nije samo ekološka nužnost — to je strategija ekonomske modernizacije. Zemlje koje se kreću brže privijaće više investicija, poboljšavati konkurentnost i jačati perspektive evropskih integracija.
Na investicionoj konferenciji u oktobru 2025. godine, pod sloganom „Pametni rast, zelena budućnost", predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i premijer Spajić pokrenuli su 14 novih partnerskih projekata koji obuhvataju obnovljivu energiju, održivi transport, agriturizam i digitalnu inovaciju — uključujući plutajuće solarne farme, vjetroenergetiku na velikim nadmorskim visinama, prvo postrojenje za skladištenje baterija u Crnoj Gori i transformaciju Luke Bar u prvu luku s nultim emisijama ugljenika na Jadranskom moru. Poruka predsjednice von der Leyen bila je jasna: „Ne čekajte pristupanje da biste investirali u Crnu Goru."
Crna Gora se pozicionira kao prva zemlja u regionu koja će u potpunosti prenijeti EU energetske i klimatske zahtjeve. Krenuvši tim putem, Crna Gora će osigurati da njeni građani imaju bolju i održiviju budućnost, usklađenu sa standardima koji se već primjenjuju i progresivno produbljuju u državama članicama EU. To će također podržati uspješno pristupanje Evropskoj uniji, koje Crna Gora nastoji da ostvari 2028. godine.
