Katanac na školskoj kapiji, prazna školska dvorišta, prosvjetni radnici pred kamerama, a đaci kraj tv i kompjuterskih ekrana - slika je obrazovnog sistema u doba ,,korona krize“ koja je Crnu Goru zadesila u martu ove godine. Digitalizacija je najbrže napredovala upravo u ovom periodu, ne ostavivši mnogo prostora učenicima i nastavnicima da joj se prilagode. Nije bilo vremena za gubljenje zbog obustavljene nastave u školama, pa se Ministarstvo prosvjete uz podršku kompanije Amplitudo i drugih partnera u rekordnom roku organizovalo i klasičan koncept učenja nadomjestilo učenjem na daljinu uz platformu #UčiDoma koja je, prema riječima portparolke Ministarstva prosvjete Milice Lekić postala simbol snage obrazovnog sistema Crne Gore i pokazatelj da se može funkionisati i u uslovima koji nam se čine nemogućim.
- Kada je počela pandemija, za nedjelju dana uspostavljena je #UčiDoma platforma za učenje na daljinu, u toku prvog talasa epidemije koronavirusa. Snimljeno je 1.700 predavanja iz 17 nastavnih predmeta. Učestvovalo je oko 200 nastavnika iz 35 škola. Predavanja su emitovana na tri kanala koja je gledalo preko 80 osto građana Crne Gore. Otvoren je vebsajt, koji je imao preko 400.000 posjeta od strane skoro 100.000 korisnika. Otvoren je YouTube kanal sa preko tri miliona pregleda. #UčiDoma sadržaji su se emitovali i na albanskom jeziku, a organizovana je i TV priprema za polumaturske i maturske ispite – kaže Lekić.
Na portalu #učidoma koji je nastao kako bi đacima u Crnoj Gori omogućio da ne propuste nijednu lekciju, dovoljno je kliknuti na razred koji učenik pohađa, potom na predmet, nakon čega mu biva dostupna lekcija. Na taj način, učenik je mogao lekciju da odsluša, zapiše, upamti i ponovi.
Okolnosti u kojima se našao obrazovni sistem zahtijevao je drugačiji način funkcionisanja. Nove vještine, znanja, ali i talenti u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u doba ,,korona krize”brzo su postali izazov ne samo za crnogorske učenike, već i za profesore koji su prvi put pred kamerama držali predavanja. Profesorica razredne nastave i osnivačica udruženja ,,Prosvjetne zajednice Crne Gore” Olivera Leković kaže da nije bilo lako održati kvalitetan čas bez prisustva učenika i interakcije sa njima, u studiju sa skromnim uslovima i bez mogućnosti ponavljanja ukoliko dođe do greške.
- Izraženi problem je bio i pripremiti za kratko vrijeme veliki broj časove bez nastavnog programa prilagođenog TV časovima. Nismo imali podršku nadzornika niti bilo koje druge stručne osobe koja bi bila zadužena da prati i po potrebi koriguje. Bukvalno smo znali do kasno uveče da pripremamo časove, a ujutro već da snimamo bez da smo imali vremena da još jednom provjerimo svoje prezentacije – kaže Leković.
Naša sagovornica kao prednost koncepta učenja na daljinu putem platforme #UčiDoma izdvaja to što su časovi snimljeni u rekordno kratkom roku naišli na veliku podršku javnosti i pored činjenice da nastavni kadar nije bio obučen za držanje predavanja pred kamerama. Napominje i da je sam TV čas samo okosnica jednog regularnog časa.
- Utisak mi je da su TV časovi više poslužili kao dodatna motivacija i podrška za redovno učenje i praćenje gradiva,ali ne kao i glavno sredstvo pomoću kojeg su djeca sticala znanja i savladavala novo gradivo. TV časovi nisu postigli svoj cilj kada su u pitanju časovi matematike, hemije, fizike, uglavnom prirodnih nauka i časova čiji je cilj da se savlada neka vještina, poput fizičkog vaspitanja i likovne kulture - kaže Leković.
Na pitanje da li je digitalizacija u obrazovnom sistemu napravila svojevrsni iskorak kada su škole bile zatvorene, Leković kaže da bi digitalitzacija sigurno olakšala učenje za vrijeme zatvaranja škola da su te obrazovne ustanove valjano tehnički opremljene, a nastavnici adekvatno obučeni.
- Nastavnici su jedina profesija u Crnoj Gori koja sama sebi mora da obezbjedi osnovna sredstva za rad. Naš nastavnik za potrebe škole i nastave sam plaća telefonske usluge i internet, sam kupuje računar, štampač, toner, papir, slušalice...Mi smo profesija sa najviše visokoškolaca, a sa platom nižom od prosječne. Pojavom Covida 19 i potrebom za učenjem na daljinu samo su isplivali na površinu višedecenijski problem. Takozvana digitalizacija prva 2- 3 mjeseca u CG školama svodila se uglavnom na praćenje časova na TV i komunikaciju preko Viber grupa i mejlova. Mali broj škola je obezbijedio platforme i obučio nastavnike za njihovo korišćenje – kaže Leković.
Onlajn nastava je, osim profesore, pred poseban izazov stavila i roditelje učenika.
- Mnogi roditelji su reagovali i žalili se, naročito oni koji imaju više učenika, pa je teško bilo organizovati praćenje nastave na daljinu. Drugi problem je nepostojanje računarske opreme i interneta, česta isključenja električne energije. Izraženo je bilo i reagovanje roditelja, ali i nastavnika, defektologa i raznih udruženja koji su iskazali zabrinutost za učenike koji rade po inkluzivnom programu. Tokom nemogućnosti pohađanja nastave u školi, djeca sa teškoćama u razvoju nisu imala mogućnost neposredne podrške od strane asistenta, nedostajao je podsticaj odjeljenja i pospješivanje socijalizacije – kaže Leković.
Da su pametna rješenja ipak ključna u kriznim situacijama, smatraju u Ministarstvu prosvjete. Oni navode da je digitalizacija kroz koncept ,,uči doma” napravila veliki iskorak u danima kada je pohađanje nastave u školama uslijed pandemije korona virusa bilo nemoguće.
- Digitalizacija je posljednjih godina postala prioritet u obrazovnim sistemima širom svijeta i jedna od najčešćih tema kada je riječ o obrazovanju. Kroz projekte poput „Škole za 21. vijek“, naši učenici već došli su u dodir sa mikrobit računarima, razvijajući vještine iz oblasti kodiranja i kritičko mišljenje. Takođe, prethodnih godina rađeno je i na obuci nastavnog kadra u oblasti jačanja digitalnih kompetencija, a samo jedan od takvih projekata realizovan je sa kompanijom Oracle.
Naš obrazovni sistem i zvanično je zakoračio u proces digitalizacije kroz projekat Ministarstva prosvjete ,,Digitalna učionica”, koji se u prvim razredima osnovnih škola pilotira od ove školske godine. Svaki učenik prvog razreda u 500 odjeljenja i njihovih 500 nastvnika, pored klasičnih udžbenika od 1. oktobra ima i dodatak digitalnih udžbenika, odnosno digitalnih sadržaja koji su prikazani u formi 2D i 3D animacija, video materijala, simulacija, virtuelnih modela koji su vezani za nastavni plan i program i za sadržaj samog udžbenika.
- Digitalni udžbenici nijesu zamjena za klasične udžbenike koje đaci takođe koriste, već služe da učenicima približe sadržaje koji su im do sad bili potpuno apstraktni, uz pomoć savremenih tehnologija. Digitalni udžbenici uključuju više od 100 obrazovnih animiranih filmova i video-zapisa prilagođenih uzrastu đaka prvaka, više od 300 interaktivnih igara i zadatka, virtualne panorame snimljene u Crnoj Gori, simulacije i druge edukativne sadržaje eminentnih svjetskih obrazovnih grupacija kao što su National Geographic, BBC, Twig, Klett i drugi – kažu u Ministarstvu prosvjete.
Majka prvaka Ognjena podijelila je sa nama iskustvo u vezi sa digitalnim udžbenicima uz koje je njen sin započeo školovanje ove godine.
-Naše porodično iskustvo sa digitalnim udžbenicima je očekivano odlično. Da krenemo od nekih tehničkih stvari. I sami znate da prvaci uglavnom ostavljaju udžbenike u školi, te nam digitalni udžbenici značajno olakšavaju praćenje gradiva i kod kuće, kako bismo eventualno pomogli svom prvaku. Osim toga, značajan broj animacija, video-materijala i simulacija itetako su korisni za najmlađe, jer se tako najbolje približava gradivo koje im je katkad apstraktno. Zadovoljstvo našeg prvaka digitalnim, kreativnim i interesantnim udžbenicima je toliko da se njihovom korišćenju,pred spavanje raduje bezmalo kao izgranju sa drugarima – kaže naša sagovornica.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su da digitalizacija ni u kom slučaju nije ostavljanje djece satima pred ekranom.
- Digitalizacija je sve suprotno od pasivizacije djece i nema za cilj da poveća broj sati koje djeca provode pred ekranima, već da ih usmjeri da vrijeme vrijeme u onlajn svijetu potroše na kvalitetniji način i usavršavaju digitalne vještine koje su im potrebne u 21. vijeku. Digitalizacija, kako je mi vidimo, je zapravo proces buđenja njihove mašte i kreativnosti kroz bolje i interesantnije predstavljanje gradiva – kažu u Ministarstvu prosvjete.
Iz kompanije Mtel koja je finansijski podržala projekat ,,Digitalna učionica” kazali suda su digitalni udžbenici u 21. vijeku ono sto je štamparija bila u srednjem vijeku, a to je uvod u renesansu i napredak društva.
Ako možemo da govorimo o pozitivnim uticaju ,,korona krize”, ondaje to ubrzanje digitalizacije i sveobuhvatnije korištenje njenih blagodeti. U krizi se učenje na daljinu pokazalo kao valjano rješenje da se ne propusti gradivo, dok je ubrzana digitalizacija pokazala da se digitalne vještine više ne vezuju samo za IKT sektor, već da su postale sastavni dio crnogorskog društva i okviru njega obrazovnog sistema. Korona je podstakla obrazovni sistem da brzo reaguje i bude inovativan. Svaki prosvjetni radnik koji je pred kamerama držao svoje predavanje, pokazao je da na svim nivoima pomjera lične granice za dobrobit svojih učenika, a samim tim obrazovnog sistema i društva u cjelini. Po završetku prethodne školske godine, 75 odsto srednjoškolaca ocijenilo je da su #UčiDoma predavanja izuzetno korisna, a njih 87 odsto je smatralo da su nastavnici bili zainteresovani za korišćenje #UčiDoma materijala. Ako je sudeći prema ovim rezultatima, učenje na daljinu moglo bi da bude održivo i nakon popuštanja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela.
Ovaj tekst pripremljen je u okviru projekta „Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende - ICEDA“, koji sufinansira Evropska unija, a sprovodi Metamorphosis Foundation (Sjeverna Makedonija), e-Governance Academy (Estonija), CRTA – Center for Research, Transparency, and Accountability (Srbija), NVO 35 mm (Crna Gora), Open Dana Kosovo (Kosovo) i Lëvizja Mjaft (Albanija).
Ovaj tekst je pripremljen uz finansijsku podršku Evropske unije. Odgovornost za njegov sadržaj imaju isključivo NVO 35 mm i autor, i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
