“Predlog Zakona o amnestiji, a čiji je formalni povod predlagača rasterećenje zatvorskog sistema i bezbjednost zatvorenika zbog epidemije Covida 19 je pravnotehnički dobar. Prvenstveno iz razloga jer se ne odnosi za sva krivična djela i da su iz njega izuzeta skoro sva krivična djela koja po težini i uticaju na javno mnjenje imaju najveći značaj. Jako je značajno, ukoliko postoji većina za usvajanje tog zakona, da se amandmanski usvoji i da u amnestiju ne uđe krivično djelo teško ubistvo”, naveo je Vujičić.
Ipak, kako je dodao, zabrinjava momenat donošenja tog zakona, procedura za njegovu izradu i pritiska na sudove koji će morati u najkraćem mogućem vremenu da obrade sve predmete i donesu rješenja kojim se utvrđuje procenat i vrijeme za koje se osuđeno lice oslobađa od izvršenja kazne.
“Usvajanje zakona o amnestiji se ne može pristupiti jednostrano i bez uključivanja sudstva, šire društvene zajednice, stručne javnosti i prije svega bez komunikacije sa oštećenim stranama. Hitnost ne znači da se ne trebaju sprovesti konsultacije. Zakonska rješenja moraju biti zasnovana prije svega na humanosti i potpunoj resocijalizaciji, pa stoga apelujemo na poslanike da ovaj zakon ne usvoje, tim prije što korone trenutno nema u Crnoj Gori, a slijedi nam izborna utakmica, pred koju takvi zakoni ne bi bili u cilju slobodnog izražavanja volje građana”, zaključio je Vujičić.
Jedan od predlagača, poslanik DPS-a Miloš Nikolić ranije je na skupštinskom zasijedanju kazao da se Predlog zakona o amnestiji pred poslanicima nalazi na osnovu preporuka Savjeta Evrope, te da su u toj partiji sigurni u utemeljenje zakona.
“Zakon se predlaže polazeći od Izjave o principima vezanim za tretman lica lišenih slobode u kontekstu pandemije zaraze korona virusa Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja od 20. marta koja je upućena svim državama članicama Savjeta Evrope”, naveo je Nikolić.
Crnogorski parlament u utorak je završio raspravu o Predlogu zakona o amnestiji, kojim je predviđeno skraćenje kazne zatvora za 15, deset ili pet odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela. Poslanici će se o Predlogu zakona izjasniti naknadno.
Dio poslanika tokom rasprave bio je za to da se, imajući u vidu činjenicu da u Crnoj Gori više nema registrovanih slučajeva infekcije korona virusom, Predlog zakona o amnestiji povuče iz procedure. Uz to, potencirano je da se usvoji amandman dijela opozicije i dijela vladajuće strukture da amnestijom ne budu obuhvaćeni počinioci teških ubistava.
Opozicioni poslanici smatraju da je motiv zbog čega se trenutno ovaj Predlog našao u skupštinskoj proceduri zapravo predizborna kampanja.
Za povratnike pet odsto
Predlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori, predviđa skraćenje kazne zatvora za 15 ili deset odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela.
Amnestija se obrazlaže kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika. Predlog zakona o amnestiji podnijeli su poslanici Miloš Nikolić, Andrija Popović, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović, Danijel Živković i Jovanka Laličić.
Vlada je ranije u mišljenju dostavljenom crnogorskom parlamentu navela da predloženi zakona ima za cilj da doprinese prevenciji unošenja i širenja korona virusa u zatvore.
“Vlada smatra da se predloženim zakonskim rješenjima ne narušava svrha kažnjavanja prvenstveno zbog proporcionalno odmjerenih oslobođenja od izvršenja kazne, uz jasno propisane izuzetke od primjene za pravosnažne osude za određena teška krivična djela”, stoji u obrazloženju Vlade.
Članom 1 je propisano da se lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a koja se na dan stupanja na snagu zakona nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori, oslobađaju od izvršenja 15 odsto izrečene kazne. Isto važi i za lica osuđena stranom krivičnom presudom koj a se izvršava u Crnoj Gori ili čiji je premještaj radi izvršenj a kazne zatvora izvršen u drugu državu.
“Oslobađaju se 10 odsto izrečene kazne zatvora lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu započela izvršenje kazne zatvora”, stoji u članu 1.
Istim članom je propisano da se oslobađaju izvršenja pet odsto izrečene kazne zatvora lica koja su dva i više puta pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela.
Nijesu obuhvaćeni silovatelji, ratni zločinci…
Amnestija se ne odnosi na počinioce najtežih krivičnih djela ratne zločine protiv civilnog stanovništva, silovanje, prinuda na obljubu ili protivpravni blud, obljuba ili protivpravni blud nad nemoćnim licem, obljuba ili protivpravni blud sa maloljetnim licem, obljuba ili protivpravni blud zloupotrebom položaja, protivprirodni blud, bludne radnje, podvođenje i omogućavanje vršenja bluda, posredovanje u vršenju prostitucije, prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječje pornografije i navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju krivičnog djela protiv polne slobode. Takođe, amnestijom nisu obuhvaćeni osuđeni za kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, zloupotrebu službenog položaja, prevaru u službi, protivzakoniti uticaj, primanje i davanje mita, zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju. Amnestija ne obuhvata ni lica osuđena zbog sprečavanja službenog lica u vršenju službene radnje, napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, rodoskrnavljenje.
Od amnestije su izuzete osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za kojima je izdata potjernica.
