Crnogorska Vlada, ukoliko se za to ukaže potreba, alternativno će se zadužiti na ime finansiranja deficita budžeta kod međunarodnih komercijalnih banaka – saopšteno je Portalu Analitika iz Ministarstva finansija.
- Kod razvijanja i pripreme plana zaduživanja svaka ozbiljna vlada mora da ima i plan B, odnosno rezervni plan. To je tzv. “bridge financing” koji služi za eventualno premošćavanje, ukoliko ne izdamo obveznice prije septembra, a budemo imali potrebu za tim. U tom smislu, alternativa emitovanju obveznica su - međunarodne komercijalne banke, sindikalni krediti i drugi instrumenti zaduživanja koje je Crna Gora koristila u prethodnom periodu – kazano je Portalu Analitika iz Ministarstva finansija.
U Ministarstvu finansija su potpuno isključili mogućnost zaduživanja kod domaćih banaka. Podsjetimo, Vlada je u prethodnom periodu koristila kredite centrale austrijske Erste banke i multinacionalne banke Credit Suisse, pa prema saznanjima Portala Analitika, ne bi bilo nikakvo iznenađenje da, ukoliko bude potrebno, izvršna vlast ponovo zatraži zajam od tih velikih finansijskih institucija.
Sredinom prošle godine, Vlada je sa Erste bankom dogovorila zajam vrijedan 30 miliona eura, koji je iskorišćen za podršku budžetu u veoma kriznoj prošloj godini.
U pripremi emitovanje euro obveznica: U Ministarstvu finansija ističu da su sada posvećeni pripremanju projekta euro obveznica i da u dogovoru sa finansijskim savjetnicima čekaju najbolji momenat za izlazak na tržište.
Vlada je prvobitno planirala emitovanje obveznica vrijednosti 150 miliona eura u junu, ali je odložila njihovo emitovanje zbog lošeg stanja na evropskom tržištu hartija od vrijednosti.
Prema podacima sa evropskih tržišta, grčke državne obveznice su renomirane agencije za procjenu kreditnog rejtinga - potpuno obezvrijedile, dok je došlo do dramatičnog povećanja kamata na španske državne hartije. To je obeshrabrilo Vladu da početkom ljeta emituje crnogorske obveznice.
U Vladi i dalje smatraju da je najbolje rješenje obezbjeđivanje sredstva na tržištu hartija od vrijednosti, jer je to način na koji će se pokazati da se radi o državi sa kredibilnom ekonomskom politikom, koja predstavlja atraktivnu destinaciju.
Potraga za 200 miliona eura: U Ministarstvu finansija su procijenili da će za finansiranje budžetskog manjka i otplatu dugova ove godine biti potrebno oko 200 miliona eura.
- Zakonom o budžetu za 2010. godinu planirali smo da će nam za trebati dodatnih 200 miliona eura za finansiranje deficita i otplatu duga. U tom dijelu, ne očekujemo veća odstupanja od našeg plana za zaduživanje, imajući u vidu da se prihodi za prvih šest mjeseci ostvaruju nešto malo ispod plana – navode u Ministarstvu finansija.
Oni mogućnost zaduživanja kod međunarodnih komercijalnih banaka smatraju manje vjerovatnom, budući da punjenje budžeta ide uglavnom po planu.
- Svi prihodi su nam veći u odnosu na prošlu godinu, svi poreski prihodi, izuzev poreza na dobit, su iznad prošlogodišnjih.Imamo pad akciza usljed pada potrošnje, poreza na dobit usljed izmjene poreske regulative, manja odstupanja kod neporeskih prihoda. Ostali prihodi se ostvaruje prema planu - zaključili su iz Ministarstva finansija.
Ipak, da bi se detaljni proračun napravio biče važno sagledati efekte turističke sezone koja, čini se, u početku ne obećava prihod na prošlogodišnjem nivou.
Predrag Zečević
