Stupio je na snagu Pravilnik o utvrđivanju zanata koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama. Glavna vijest za sve koji žele da pokrenu biznis iz doma jeste to što je lista dozvoljenih djelatnosti proširena – sa deset na čak 27. Ovaj dokument, koji je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, zanatlijama konačno daje znatno veći prostor za legalan rad u sopstvenom domu.
Prema starom pravilniku iz 2011. godine, u stambenom prostoru mogli su raditi samo čipkari, drvorezbari, izrađivači abažura za lampe, izrađivači maski i lutaka, narodnih nošnji, suvenira, mozaičari, pletioci, vezioci i vitražisti.
Novi zanati
Država je odlučila da pruži šansu čitavom nizu tradicionalnih, ali i modernih uslužnih djelatnosti manjeg obima. Sa stare liste zadržani su čipkari, drvorezbari, izrađivači abažura za lampe, maski i lutaka, kao i izrađivači narodnih nošnji. Na njoj su sada još i: fotograf, sajdžija (časovničar), ključar, pečatorezac, optičar i klavir-štimer.
Poseban akcenat stavljen je na očuvanje tradicije i umjetničkih vještina. Građani će u svojim kućama nesmetano moći da izrađuju i restauriraju gusle i druge narodne muzičke instrumente, bave se ikonopisanjem, ali i izradom crnogorskog zlatoveza.
Na spisak su uvršteni i tradicionalni zanati poput čibugdžija (izrađuje čibuk - tradicionalnu dugačku drvenu lulu za duvan), sedlara, šeširdžija, krznara, vlasuljara (izrađuje perike), vunovlačara, kao i proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda – čuvenih jorgandžija. Lista obuhvata i izradu fenjera (ferala), kao i jednostavnog ukrasnog predmeta i nakita.
Sa liste su potpuno izbrisani mozaičari i vitražisti. Takođe, više ne postoji kategorija „izrađivač suvenira“, koja je zamijenjena preciznijom formulacijom – izrada jednostavnih ukrasnih predmeta i nakita.
Neki zanati su pretrpjeli samo jezičke izmjene pa su umjesto „pletilac“ i „vezilac“ uvedeni pojmovi – pletenje, te heklanje i vezovanje.
Pokretanje kućne radionice ne znači da građani mogu pretvoriti stambene zgrade u fabrike. Pravilnik propisuje stroge uslove – proces rada može se organizovati u prostoru koji po svojoj namjeni predstavlja stambeni bez potrebe za posebnim proizvodnim uslovima. Rad se mora zasnivati pretežno na ručnom radu ili upotrebi alata, bez industrijskih mašina većeg kapaciteta i bez serijske proizvodnje.
– Riječ je o zanatu umjetničkog ili umjetničko-zanatskog karaktera, zanatu izrade ili dorade predmeta manjih dimenzija, odnosno zanatu popravke ili održavanja predmeta koji se obavlja bez upotrebe industrijskih mašina, uređaja ili opreme većeg kapaciteta – citira se u Pravilniku.
Uslovi
Zanatlije koje rade u stanu ne smiju remetiti komšijski mir. Pravilnikom je predviđeno i da njihov rad ne smije ugrožavati život i zdravlje ljudi, životnu sredinu i imovinu.
Zakon zabranjuje i stvaranje buke, vibracija, prašine, dima ili neprijatnih mirisa koji prelaze dozvoljene granične vrijednosti.
Zanatlija ne smije koristiti sredstva za rad, materije ili tehnološke postupke za koje su posebnim propisima predviđeni posebni uslovi zaštite i bezbjednosti, a takođe ne smije narušavati namjenu stambenog prostora niti mirno korišćenje drugih posebnih i zajedničkih djelova stambene zgrade.
