I dok smo svih proteklih godina donosili razne detalje o samim rezultatima, pa i o referendumskom danu, ovog puta fokusiramo se na samu kampanju. Odnosno, na poruke koje su slali politički čelnici oba bloka sa crnogorskih trgova i iz dvorana.
Premda je medijski i propagandni 'rat' počeo mjesecima unazad, zvanična kampanja, koja je podrazumijevala organizaciju širom države, počela je u drugoj polovini aprila. U nastavku podsjećamo na poruke koje su se tada mogle čuti.
"Izgleda kao da su se već pomirili sa porazom" i "Služiti se može samo Crnoj Gori"
Blok za nezavisnu Crnu Goru tokom kampanje je održao četiri velika mitinga. No, manje je poznato da su održali i nekoliko tribina, među kojima uvodnu 26. aprila u Kotoru.
"Oni izgledaju kao ljudi koji su se već pomirili sa neminovnošću nezavisne Crne Gore", kazao je Milo Đukanović na tom skupu o konkurentskom bloku.
2Taj je blok prvi masovni miting održao 28. aprila na Dvorskom trgu na Cetinju.
"Sluga se može biti samo Crnoj Gori, a istovremeno biti slobodan čovjek. Sve ostalo je sluganstvo za koje oni žive i zbog kojeg kažu 'ne' svojoj državi, a 'da' za sve što im kažu iz Beograda", reći će u prijestonici Ranko Krivokapić.
"Hrvati u Crnoj Gori daće doprinos nezavisnosti Crne Gore. Ono što znamo je da će 22. maja osvanuti najljepša majska zora u Crnoj Gori", kazala je Marija Vučinović na skupu u Herceg Novom.
"Pozivam i one koji ne misle kao mi da 21. maja vide da će ovi zlatni orlovi zalepršati slobodnim crnogorskim neboj i da ih niko nikad više neće skinuti. Ako 21. maja ne promijene mišljenje, neće to moći da objasne samima sebi, svojim precima i potomstvu, a ni Bogu. Zato ih pozivamo da 21. maja budu sa nama, na dan konačne crnogorske slobode", isticao je na mitingu u Nikšiću Miodrag Živković.
"Razlazi su bolni, ali znaju se pretvoriti i u radost"
Svaki razlaz je bolan, govorio je početkom maja Novak Kilibarda.
"Tako je i na ličnom i na državnom planu. Ali, kada postoji značajan cilj, taj bol pretvara se u radost. Sjetimo se samo razlaza Norveške i Švedske ili, još skorije, Češke i Slovačke", isticao je on.
"Opstanak u zajednici bio bi siguran put našeg nestanka, a naša samostalnost biće put za uspostavljanje boljih, bratskijih odnosa sa Srbijom, oslobođenih sumnji sadašnjosti i neizvjesne budućnosti", naglašavao je Branko Lukovac.
"Šansu smo dali i SRJ i SCG i vidjeli da - ne ide"
Crna Gora je naš dom i u njemu se moramo ponašati kao odrasli, pametni ljudi, isticao je na mitingu u Bijelom Polju Rafet Husović.
"Svega smo se nagledali i svašta preživjeli, pa je valjda svima jasno da smo dužni da djeci ostavimo bolju kuću, za koju će moći da kažu da je njihova. Crna Gora je naša kuća, naš dom", govorio je Husović.
"Šansu smo dali i zajednici SRJ i SCG i sada je jasno da ne možemo zajedno. Stvarnost pokazuje da sa Srbijom možemo imati dobre odnose samo ako smo dvije države. Ne možemo imati zajedničku vojsku, ako je jedna 15 puta brojnija i skuplja. Ne možemo imati zajedničku diplomatiju, jer su diplomatske potrebe Srbije različite od naših. Vrlo brzo će i Srbija shvatiti da je njen prosperitet u crnogorskoj samostalnosti", isticao je Filip Vujanović na tribini u Kolašinu.
Koji sat uoči referendumske ćutnje, na glavnom gradskom trgu u Podgorici završen je veliki miting bloka za zajedničku državu.
"Vjerujem da u svjetskoj istoriji nema naroda, a pogotovo među onim malobrojnima, koji ima veću i snažniju volju državnu volju od crnogorskog naroda. Crnogorska državna ideja i pravo na slobodan izbor - to je suština crnogorske slobode", zaključio je tada Milo Đukanović.
"Već smo pobijedili" i "biće poražena dukljanska Crna Gora"
Kampanja pokreta za zajedničku državu bila je drugačija - organizovali su skupove u svakom većem gradu, a krenuli su iz Mojkovca 18. aprila.
"Kada sve ovo prođe, pamtićemo da smo 21. maja učestvovali u odbrani svoje države, to je ono što ćemo pričati djeci", govorio je Andrija Mandić na tom skupu.
"Već sada imamo toliko sigurnih glasača da možemo reći da smo pobijedili na referendumu. Projekat nezavisne Crne Gore je avanturizam, sve više njihovih prelazi na našu stranu", tvrdio je dva dana kasnije Predrag Bulatović u Šavniku.
"Da su znali koliko nas ima ne bi raspisivali referendum. Biće poražena dukljanska Crna Gora i Milo Đukanović", poručiće u Kolašinu lider Narodne stranke Predrag Popović.
"Evropa, svijet i međunarodni faktori već računaju da će nakon referenduma doći do smjene vlasti u Crnoj Gori", saopštio je Harun Hadžić na skupu tog bloka u Beranama.
U kampanji govorio i - sportista Aleksa Bečić
Na skupu u Golubovcima, između ostalih, govorio je i aktuelni vicepremijer Aleksa Bečić, koji je tada predstavljen kao sportista.
On je kazao, kako su prenosili mediji, kako se sportistima "neće smiješiti nimalo svijetla budućnost ukoliko Crna Gora postane nezavisna".
"Ne je hit u Crnoj Gori, 'ne' voli da čuje Beograd, 'ne' voli da čuje i Brisel, jer su svi oni za zajedničku državu", isticao je Ranko Kadić u Pljevljima.
Andrija Mandić je na mitingu u Bijelom Polju poručio kako iz tog bloka nijesu tražili referendum.
"Oni su ga tražili i dobili, a sad bi da pobjegnu, jer vide da gube, pa su novac i pokretnu imovinu već prebacili u inostranstvo, a prebrojavanje glasova čekaće u avionu u Golubovcima", naglašavao je on.
"Hoćete li mladima da uskratite školovanje, a bolesnima liječenje?"
"Neću da glasam za državi koju prave mafijaši i kriminalci, stidio bih se pred sobom i svojim potomstvom. Oni prave zatvor, a mi državu. Koliko oni mogu da mrze, mi još više možemo da volimo", reći će Goran Danilović u Herceg Novom.
"Sjetite se rodbine u Srbiji i zapitajte se želite li da ih se odreknete, da ih učinite strancima u svojoj zemlji, da im podignete granice i ostavite ih bez posla, mladima da uskratite školovanje, a bolesnicima liječenje", pitao je okupljene na mitingu u Nikšiću Dragan Šoć.
I blok za zajedničku državu završio je kampanju velikim skupom na tadašnjem Trgu republike u Podgorici.
"Tokom 21. maja biće potvrđeno da Srbin neće izdati Srbina. U Crnoj Gori niko nikada nije mogao, niti će moći da ostvari dvije stvari - da nju odvoji od Srbije i od Rusije", kazao je tada Matija Bećković.
Tokom kampanje u Crnoj Gori djelovala četiri lista i pet televizija
Kada su u pitanju sami mediji, u Crnoj Gori su u to doba bila četiri štampana dnevnika - "Pobjeda", "Vijesti", "Dan" i "Republika".
Što se televizija tiče, u doba referenduma su, pored RTCG, u Crnoj Gori su tada djelovali privatni mediji "In", "MBC", "Montena" i "Elmag".
Međutim, od samog početka kampanje, sve su budno pratili i mediji iz Srbije. Pojedini su izvještavali umjereno - takve ocjene je, recimo, od strane Centra za monitoring (CEMI), dobilo crnogorsko izdanje "Blica".
No, u većini slučajeva posrijedi je bila propaganda, povodom koje su u niz navrata protestovali predstavnici bloka za nezavisnost. Međutim, nijesu ni iz suprotnog bloka blagonaklono gledali na aktivnosti pojedinih medija iz Srbije, koji su imali predstavništva u Crnoj Gori - "Pink" je, recimo, uoči referenduma donio niz ekskluzivnih razgovora sa crnogorskim političarima i sportistima koji su podržavali nezavisnost.
