Abiznis

Ključ razvoja ekonomije Crne Gore - smanjenje uvoza i povećanje plasaman domaćih proizvoda

Digitalne platforme seljačkazadruga.me i otkupnicentar.me kao sveobuhvatna kampanja Kupuj domaće su tri programa koja rješavaju problem poljoprivrednika i jačaju ekonomiju Crne Gore. Ključ u očuvanju naše ekonomije je u rukama građana, hotelijera, ugostitelja i trgovaca. Moramo iskoristiti dobre pokazatelje i trenove popunjenosti turističkih kapaciteta u ovoj tusrističkoj sezoni ali je važno da prevaziđemo političke i druge razlike koje su prisutne u društvu veća da se ujedinimo, udružimo snage i reagujemo već danas.

Ključ razvoja ekonomije Crne Gore - smanjenje uvoza i povećanje plasaman domaćih proizvoda Foto: NVO MMNE
Portal AnalitikaIzvor

Ovo su zaključci sa konferencije za medije koju je organizovala nevladina organizacija Multimedijal Montenegro (NVO MMNE) povodom, kako su kazali, eskalacije nezadovoljstva poljoprivrednika što je uzrokovalo i nedavne proteste i izazova sa kojim se susreću mala i srednja preduzeća koja su fokusirana na proizvodnju.

Predsjednik NVO MMNE Željko Đukić je kazao da su se na ovaj volonterski projekat odlučili uslijed revolta poljoprivrednika i cjelokupne ekonomske situacije u državi.

„Ključ razvoja ekonomije Crne Gore je smanjenje uvoza i povećanje plasaman domaćih proizvoda“, poručio je Đukić.

Objasnio je da će se na platformi seljačkazadruga.me sakupljati podaci o ponudama malih i velikih poljoprivrednih proizvođača.

„Seljačkazadruga.me je digitalna platforma na kojoj poljoprivredni proizvođači na teritoriji Crne Gore šalju informacije o tome šta mogu da ponude tržištu, kada, koju količinu i po kojoj cijeni. Sve te informacije će se procesuirati unutar naše organizacije. To će riješiti probleme i resornog ministarstva i drugih opštinskih i državnih institucija koje nemaju informaciju o tržišnim viškovima“, kazao je Đukić.

Platforma je jednostavna i intuitivna tako da će poljoprivrednici moći da se prijave tako što će upisati ime, prezime, odakle su, kontakt telefon, šta proizvode, koliko toga i po kojoj cijeni.

Druga platforma otkupnicentar.me će stuktuirano velikim i malim trgovačkim sistemima, hotelima i restoranima dati na raspolaganje informaciju o trenutnoj ponudi i dostupnosti proizvoda sa konkretnim cijenama.

„Obrađene podatke sa seljačkazadruga.me objavljujemo na otkupnicentar.me gdje će svi oni koji žele da kupe određene količine domaćih proizvoda moći da znaju koliko je tih proizvoda dostupno u tom momentu i po kojoj cijeni. Mi u skladu sa našim mogućnostima planiramo da pomognemo u logistici, komunikaciji i transportu prozvoda na teritoriji cijele Crne Gore“, istakao je Đukić

Poziciranost proizvoda i forsiranje njene prodaje će se riješiti kroz kampanju kupuj domaće, kako samo velike kompanije ne bi ne bi imale prednost.

Objasnio je da će se na kroz kampanju kupuj domace na adresiama kupujdomaće.com i kupujdomaće.org vršiti promociju važnost kupovine domaćih proizvoda, redovno ažurirati redovno listu i lokacije odgovornih komapnija koje afirmišu domaće proizvode. Time će se, kazao je Đukić, bolje pozicionirati domaći proizvodi.

“Sa promišljenom namjermom smo se odlučili za personifikovanu poruku KUPUJ DOMAĆE koja svakom pojedincu daje doznanja da je ključ očuvanja ekonomije u njegovim rukama, Ova sveobuhvatna kampanja ima cilj da podstiče građane da kupuju domaće sa ključnim porukama koje jednostavno objašnjavaju zbog čega je to dobro u pogledu na ekonomiju, poljoprivrednike, smanjanje uvoza, otvaranje ovih radih mjesta, povećanje stočnog fonda, ostanak oljoprivrednika na selu, zdravlje nacije i tako dalje. Patriotski je kupovati domaće. Kupuj domaće Željko Đukiću, kupuj domaće Zdravko Krivokapiću, kupuj domaće Milojko Spajiću, kupuj domaće Andrija mandiću”, naglasio je Đukić.

Poljoprivrednik iz Bijelog Polja Fadil Salković je na pres konferenciji istakao da su i slične platofrme kao što je sjever.me doprinijeli mnogo više poljoprivrednicima sa sjevera, nego podrška države. On je dodao da je stanje gore nego što je bilo lanih zbog neusvajanje agrobudžeta i da je budžetom Crne Gore je predviđena vrlo malo novca za poljoprivredu.

„Mi smo mogli da dignemo sidro i da odemo, ipak smo ostali… Izgleda da ćemo mi poljorpivrednici morati da se organizujemo i da ostvaruje svoja prava. Nemamo pristup ni hotelima, ni marketima da prodajemo naše proizvode. Oni kažu da ispunjavamo te uslove (zastupljenosti proizvoda) od 30 odsto, ali oni računaju kompletno sve proizvde sa teritorije Crne Gore ne samo naše (sa sela)“, rekao je Salković.

Dodao je da podržava proteste farmera i da će se stični fond uništiti za pola godine ako se nešto ne promijeni, a da će mu trebati najmanje pet godina se obnovi i da stočari ne mogu opstati bez subvencija.

Na konferenciji je pušten video snimak sa pijace u Bijelom Polju u kojem poljoprivrednica objašnjava da ne može da proda kilo sira za dva ipo eura i da se ne isplati baviti se poljoprivrednom.

Koordinatorka više projekata poljoprivrede u NVO MMNE Seida Džafić je kazala da su ova tri programa brza i dobra rješenja problema zbog kojih su je u protekla tri mjeseca kontaktirala preko 50 poljoprivrednika koje im nude proizvode.

„Oni su istakli da je prodaja stala, narod nema novca i radije se opredjeljuje za strane proizvode, zanemarujući domaće. Nažalost dolazi do toga da ono što su vrijednim radom postigli nemaju gdje prodati i iz tog razloga su se javili nama kako bi ima pomogli“, Džafić.

Željko Đukić je naglasio da se predstavljenim digitalnim platformama mogu uhvatiti u koštac sa izazovima koje ima crnogorska poljopriveda: nedostak informacija (ponude i potražne), konkurenstnost, plaćanje, niska svijest građana o domaćim proizvodima i dostupnosti domaćih proizvoda.

Poručuje da su tri rješenja dostupna na više veb adresa, a primarne će biti kupujdomace.com i kupujdomace.me. Preko njih će biti moguće organizovati kreiranje ambalaža etiketa, preuzimanje i distribucija proizvoda, njihova naplata, ali i fakturisanje i kontrola kvaliteta.

„Otkup, preuzimanje dostava, kompletna logistika, sada je naša briga. Učinili smo sve da plasman domaćih proizuvoda bude što lakši i brži, takođe i sigurniji, budući da se cjelokupni sistem preuzimanja i dostave vrši u kontrolisanim uslovima kako bi se tokom transporta sačuvali kvalitet i svježinu proizvoda. Pakovanje, brendiranje, promocija, preuzimanje, distribucija i naplata je naša briga“, rekao je Đukić.

Dodao je da su se na afiramciju malih gazdinstava i proizvođača odlučili vođeni činjenicom da je selo vjekovima glavni izvor prehrane države i društva, ali i bitnosti domaće proizvodnje što je najviše pokazala kovid kriza. Ipak i to stanje, neki zloupotrebljavaju.

„Dešava se da oni koji otkupljuju domaće poljoprivredne proizvode poznavajući stanje u poljoprivredi počeli da ucjenjuju poljoprivrednike sa još nižim otkupnim cijenama, ali moramo da znamo da poljoprivrednici moraju da nabave gorivo da preoru svoja imanja i stočnu hranu i sve ostale potrepšine i da je voda došla do poda i trebali smo da reagujemo prije tri mjeseca“, rekao je on.

Đukić je istakao i da se vrijednost crnogorske poljoprivrede najbolje pokazala tokom kovid krize.

„Tada, odnosno onda kada nam je najteže tada se sjetimo poljoprivrednika da mi zaista zavisimo od njih i da oni hrane Crnu Goru i da oni hrane građane Crne Gore. Možemo reći da je prošle godine plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda bio u određenomporeat. Usljed nikakvog turizma mi smo oslabili ekonomski sistem i oslabljena je kupovna moć“, rekao je Đukić.

Naglasio da je da su predviđali da će doći do protesta prije mjesec i da su oni opravdani, a odgovornost vidi u nestabilnoj političkoj situaciji, političarima zbog neusvajanju budžeta, kao i u dobavljačima zbog nezainteresovaoti većih dobavljača, ali i građana da kupuju domaće.

„Građanima bih poručio da kupuju domaće, a vlasnicima marketa da ne maržiraju previše domaće proizvode, dragi otkupljivači ne ubijajte cijenu poljoprivrednim proizvođačima. Dajte da prevaziđemo sve razlike i da se udružimo u očuvanju ekonomije Crne Gore“, zaključio je Đukić.

Zaključuju, da se pozivu da učestvuju na konferenciji se nisu odazvala resorna ministarstva, niti Vlada.

Portal Analitika