“Žeđ nije znak dehidratacije, već je to simptom, pa kad se osjeća žeđ tad je organizam poprilično dehidratisan i posebno kad su u pitanju djeca, a hidratacija je uvijek najbolja vodom, flaširanom vodom, nezaslađenim čajevima i sa voćem poput lubenice, dinje, breskve, povrćem poput krastavaca i paradajza, jer oni doprinose rehidraciji na ekstremnim vrućinama”, rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju prof. dr Nebojša Kavarić.
Tokom ekstremnih vrućina najosjetljivija su prvenstveno djeca, kaže Kavarić, zatim stariji, hronični bolesnici, dijabetičari, osobe koje rade ili intenzivno, kako kaže, vježbaju na suncu.
“U mjesecima kad su temperature iznad 31, 32, 33, 34 stepena, a već se polako približavaju i prelaze temperaturu našeg tijela, mogu se javiti razni simptomi koji su posljedica pregrijavanja. Organizam koji se hladi putem znojenja i putem drugih brojnih mehanizama, na ekstremnim temperaturama koje su tropske, vrlo su su suženi mehanizmi za hlađenje i pojavljuju se simptomi pospanosti, umora, malaksalosti, glavobolje, zujanja u ušima i pojavljuje se žeđ”- rekao je Kavarić.
Žeđ nije znak dehidratacije, kaže doktor, već je to simptom, pa kad se osjeća žeđ tad je organizam poprilično dehidratisani posebno kad su u pitanju djeca i hronični bolesnici, što uz pregrijavanje, upozorava on, može da bude jako opasna situacija.
Upozorava i da se uslijed pregrijavanja može javiti sunčanica i toplotni udar, koje su potpuno dvije različite stvari, jer se sunčanica javlja, ističe on, zbog ekstremnog izlaganja glave i vrata suncu bez zaštite.
“Kod sunčanice se javlja cijeli niz simptoma, od glavobolje, vrtoglavice, povraćanja, poremećaj temperature, to je sunčanica i obično je lokalno i prolazi ulaskom u rashlađenu prostoriju, unošenjem dovoljno tečnosti, tuširanjem. Za razliku od sunčanice toplotni udar je ozbiljno hitno medicinsko sistemsko stanje, gdje može doći do povećanja temperature i zatajivanja ključnih vitalnih sistema, kardiovaskularnog, može doći do težih posljedica”, istakao je Kavarić.
Važno je pri izboru ljetovanja, poručuje doktor, naročito sa djecom, izabrati lokalitet koji u blizini ima ambulantu koja radi cijeli dan.
Odrasla osoba, dodaje on, ljeti bi trebalo da unese između 3 i 5 litara tečnosti, u zavisnosti od aktivnosti te osobe, jer je znojenje glavni mehanizam rashlađivanja ljeti, pa neunošenjem dovoljno tečnosti, dodaje on, taj skromni mehanizam rashlađivanja zataji.
“Posebno su osjetljiva na gubitak vode djeca, ulaze brže u dehidraciju, upadaju u stanje koje nije samo toplotni udar nego praktično vaskularna insuficijencija zbog manjka tečnosti i volumena dolazi do pada pritiska i može doći do opasne situacije. Djeci treba ponuditi vodu uvijek, non stop i ako kažu da su žedni kad su žedni, kad su malo odrasliji, ali i ako ne govore pošto su bebe, treba im stalno flašicu sa vodom davati. Kad dijete kaže da je žedno nije simptom, nego je posljedica”, zaključio je Kavarić.
