Taj se zid nalazio u okolini Benin Sitija u Nigeriji, svjedočeći o moćnoj civilizaciji u zapadnoj Africi.
Međutim, sada se zidovi, nalik srednjevjekovnim vraćaju. Naročito kada je u pitanju Nigerija.
Trend dizanja bedema, kako piše The Economist, traje od 2010. godine, uporedo sa širenjem pobuna džihadista u Nigeriji, ali i u pojedinim državama Sahela. Mnogi od njih danas su jasno uočljivi i na satelitskim snimcima.
Prema istraživanju geografa sa Univerziteta Florida Olivijea Valtera i Stivena Redila, baš svi urbani centri na sjeveroistoku Nigerije sa populacijom većom od 10.000 stanovnika danas su okruženi zidovima ili rovovima. Oko većine su zidovi visoki do tri metra.
Vojska Nigerije pravi zidove i rovove oko naselja ne bi li na taj način zaštitila mještane od militanata.
U međuvremenu, njihov primjer slijede i vlade u Nigeru, Burkini Faso, Čadu, Togou, Maliju i Kamerunu. U Burkini Faso su prije dvije godine džihadisti ubili 133 civila dok su kopali rovove oko grada Barsalogo.
Vlasti tih zemalja vide gradnju zidova ili rovove kao brzo i lako rješenje, a neke sun a taj način zaštitile i kritičnu infrastrukturu, poput elektrana, bolnica ili škola. Država Togo iskopala je više od 36 kilometara rovova duž granica sa Burkinom Faso i Beninom kako bi spriječila prelazak militanata na svoju teritoriju.
Dugoročni efekat, međutim, mogao bi biti negativan – pobunjenici bi mogli kontrolisati ogromne djelove ruralnih teritorija, one koje nalaze ‘izvan’ zidova.
Profesor Valter naglašava za The Economist kako veliki djelovi Sahela i okoline sada podsjećaju na “arhipelag sigurnih ostrva okruženih jako nesigurnim morem”.
“Afriku su tokom istorije karakterisale često slabe države, koje su se borile da kontrolišu raspršenu populaciju. Današnji krajolik tog dijela Afrike sve više podsjeća na snimak te prošlosti”, zaključuje on.
