Uprava podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“ ukinuće odluku kojom je kaznila profesora Mata Kankaraša 20 odsto od plate zbog toga što je gostujući na Televiziji E, kako je utvrđeno tokom disciplinskog postupka, vrijeđao bivšu direktoricu Biljanu Vučurović. Kankaraš je potvrdio tu informaciju Pobjedi i rekao da ovo doživljava kao jedno iscrpljujuće i sasvim nepotrebno iskustvo.
Profesor je ranije najavio da će da tuži Gimnaziju ukoliko se ne dogovore pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova.
“Uprava Gimnazije izrazila je želju da ukine odluku o sankciji i povrati mi oduzeti novac. Miritelj je sastavio sporazum, čekamo još Gimnaziju da to potpiše. Imam utisak da to bez ikakve opipljive potrebe prolongiraju”, rekao je on.
Dodaje da ne vidi svoju korist u ovome, posmatrajući sve skupa jer se stanje vraća na pozitivnu nulu.
“Vraća mi se ono što mi je protivzakonito oduzeto. Kazna mi je bila izrečena u očekivanju da će time prestati talasanje. Neka je šira strategija bila da će se primiriti onaj dio kolektiva koji prema meni osjeća animozitet nakon kazne, a da ću ja odustati od javnih nastupa. Na moju radost to je propalo”, istakao je Kankaraš.
Ističe da mu je jedino zadovoljstvo nakon svega u nadi da će prosvjetni radnici Crne Gore iz njegovog slučaja povući pouku kako nijesu dužni da direktorima svojih ustanova polažu račun zbog učešća u javnom životu.
Reagovao i civilni sektor
Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje zatražili su nedavno od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da preispita odluku v. d. direktora Gimnazije “Slobodan Škerović“ u Podgorici Zorana Pejovića koji je kaznio Kankaraša 20 odsto od plate.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević pozvale su Ministarstvo da reaguje u svjetlu međunarodnih standarda slobode izražavanja. One su u saopštenju obrazložile da je jasno da je odluka o kažnjavanju nastavnika Kankaraša suprotna članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje slobodu izražavanja, odnosno slobodu vlastitog mišljenja, kao i saopštavanja informacija i ideja. Praksa Evropskog suda za ljudska prava (Sorguç protiv Turske, predstavka br. 17089/03, 23. juni 2009) pokazuje da se u pitanjima od javnog značaja prednost daje profesorima da iznesu svoje mišljenje o institucijama ili sistemima u kojima rade, kao i slobodu da znanje i istinu podijele bez ograničenja, u odnosu na značaj zaštite ugleda pojedinca.
“Kritika je temelj svakog demokratskog društva jer omogućava unapređenje postupanja i pozitivne promjene. U društvima zasnovanim na vladavini prava, razlike u stavovima ne treba obeshrabrivati kaznama, već prihvatiti kao konstruktivan proces koji doprinosi transparentnijem i odgovornijem obavljanju javnih funkcija”, navodile su one tada.
Podsjetile su da završno mjerilo za pregovaračko poglavlje 23, koje je ključno za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, predviđa efikasnu primjenu i sprovođenje prava i sloboda utvrđenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, njenim protokolima i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Gorjanc Prelević i Uljarević istakle su da je Kankaraš gostujući na TV E, kritikovao postupanje direktorice podgoričke gimnazije Biljane Vučurović u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice od nastavnika Radomana Čečovića, za koju je Prosvjetna inspekcija predložila razrješenje upravo tog dana, uz primjedbe na netransparentno izdavanje saopštenja u ime nastavnog kadra škole i način predstavljanja ove obrazovne ustanove.
Izlaganje Kankaraša u TV emisiji v. d. direktora Pejović je protumačio kao težu povredu radne obaveze - ponižavanje drugog zaposlenog, sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta, kako se navodi u odluci koja je donijeta 31. marta 2025.
“Međutim, u kritici koju je Kankaraš iznio u pomenutoj emisiji nema ,,ponižavanja“ gospođe Vučurović, pogotovo ne ,,sa ciljem ugrožavanja ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta“. Kankaraš je u emisiji iznio svoj stav, kao prosvjetni radnik, o temi od opšteg interesa”, navele su Gorjanc-Prelević i Uljarević.
One su ukazale na činjenicu da su objelodanjene skandalozne poruke koje je Čečović upućivao bivšoj učenici, kao i da se obavijesti o mjerama koje su u odnosu na njega preduzete, odnosno koje nijesu preduzete.
Tri dana nakon gostovanja Kankaraša na televiziji, objavljeno je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija razriješilo Vučurović dužnosti direktorice Gimnazije. Podsjećaju da je razrješenje uslijedilo upravo zbog nepreduzimanja zakonom propisanih mjera u vezi sa slučajem seksualnog uznemiravanja. Vučurović nije prijavila ovaj slučaj nadležnim organima, a nastavniku Čečoviću je izrekla kaznu smanjenja plate za 30 odsto. Gorjanc Prelević i Uljarević rekle su da posebno zabrinjava pristup u kojem su izrečene gotovo iste kazne za seksualno uznemiravanje (30 odsto smanjenja plate), kao i za izražavanje mišljenja o temi od opšteg interesa (20 odsto smanjenja plate). Izjednačavanje teške profesionalne i ljudske greške sa upotrebom prava na slobodu govora je vrlo problematično u kontekstu razumijevanja demokratskih vrijednosti, poručile su one.
Iznijele su detalj kako se u odluci o kažnjavanju Kankaraša, između ostalog, navodi i pitanje v. d. direktora Pejovića upućeno Kankarašu, „da li je u redu da istupa u ime ustanove, a da za to nema ovlašćenje?“. Ovakvo pitanje je, kako ocjenjuju Gorjanc Prelević i Uljarević neutemeljeno, jer izražavanje vlastitog stava i mišljenja svakog zaposlenog, pa tako i nastavnika, nije pitanje ovlašćenja, već osnovnog ljudskog prava i slobode izražavanja. U važećim propisima nema zabrane prosvjetnim radnicima da javno iznose mišljenja, a i kad bi postojala takva zabrana bila bi neustavna.
Inicijativa Vučurović
Vučurović je krajem februara inicirala da se protiv Kankaraša pokrene postupak, tvrdeći da joj je on povrijedio ugled i dostojanstvo gostovanjem u emisiji. U prijavi je istaknuto da je negativno kvalifikovao njenu ličnost, profesionalni angažman i njenu čast. Kankaraš je tokom disciplinskog postupka odbacio sve te optužbe. Kazao je da je inicijativa protiv njega podnijeta zbog subjektivnog osjećaja tadašnje direktorice, te da to ne može biti osnov za vođenje postupka utvrđivanja njegove odgovornosti za navedenu povredu radne obaveze, već eventualno da Vučurović može pokrenuti postupak za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda.
