On je to rekao na obilježavanju Međunarodnog Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koje su u Spomen parku civilnim žrtvama na Pobrežju u Podgorici organizovali BV, Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava.
Rastoder je rekao da građanska, antifašistička i proevropska Crna Gora iskreno saosjeća sa žrtvama i pridružuje se regionalnoj i međunarodnoj zajednici u obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebranici.
On je kazao da, zahvaljujući izuzetnim pojedincima, nevladinim organizacijama i zajednicama, Dan sjećanja na civilne žrtve ima tradiciju od 20 godina u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima.
“Organizovanim sjećanjam na žrtve genocida branimo ljudskost od poraza u Srebrenici i na drugim mjestima zločina, uprkos nespremnosti djela političkih struktura da priznaju pravosudno i naučno dokazanu istinu kojom se jedino mogu liječiti rane i gajiti povjerenje za buduće generacije”, rekao je Rastoder.
On je naveo da su u memorijalnom centru Potočari upisana 8.372 imena muškaraca i dječaka, civila koji su svirepo ubijeni od 11. do 19. jula 1995. godine.
Rastoder je rekao da prema žrtvama genocida, kao i svim civilnim žrtvama agresije od 1991. do 2001. godine, iz duše iskazuju pijetet, a njihovim porodicama upućuju iskrene izraze saučaća.
“I odlučnost da ćemo se zajedno braniti i odbraniti od ideologija koje su dovele do genocida”, dodao je Rastoder.
On je istakao da se ne smije zaboraviti da je Srebrnica kulminacija niza stravičnih zločina 90-tih.
“Još postoje i među nama u našoj državi politike i političari koji pokušavaju negirati, relativizovati i opravdati zločin, a zločinca uzdizati i promovisati u heroje”, rekao je Rastoder.
On je poručio da “Srebrenica gleda u nas”.
“Gleda u međunarodnu zajednicu koja je propustila da u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija pruži pomoć i zaštiti civile kada im je pomoć bila najpotrebnija”, kazao je Rastoder.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je i dalje zemlja dobrih rezolucija i sporadičnog djelovanja.
“Dobro je što je Crna Gora usvoila Rezoluciju i ranije Deklaraciju o Srebrnici, ali one moraju biti osnov za djelovanja. Vrijeme je da počne kažnjavanje zločina počinjenih u Crnoj Gori i da u udžbenike uđe istina o srebreničkom genocidu i svim ostalim zločinima”, poručio je Rastoder.
On je rekao da neće prestati da se pitaju kako to da nijedna vlast nije uspela da donese uredbu o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja i time uspostavi oficijelnu obavezu obilježavanja.
Rastoder je naglasio da Crna Gora ne smije stajati na pola puta.
“Krajnje je vrijeme za odlučno i dosljedno sprovođenje odluka, rezolucija, međunarodnih dokumenata i sopstvene tradicije čojstva i junašta”, kazao je Rastoder.
On je rekao da se poštovanjem žrtvi omogućava istini da otvori puteve mira na ovim prostorima.
“Apelujemo na Skupštinu i Vladu Crne Gore da urgentno usvoje uredbu kojom će 11. jul proglasiti Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i urediti konkretna ovlašćenja i odgovornost za poštovanje oblježavanja tog dana”, rekao je Rastoder.
On je dodao da traže da pravosuđe dosljedno presuđuje negiranje genocida i one koji veličaju ratne zločince osuđene pred međunarodnim i domaćim sudovima za ratne zločine u Srebrenici i drugim mjestima.
“Crnogorski državni organi moraju biti brana ideologijama koje su doveli do genocida, a ne podrška ili nijemi posmatrači podrivanja institucionalne supstance države”, smatra Rastoder.
Kako je naveo, Crna Gora je dužna da se suoči sa svojom stranom ratne prošlosti.
“Jer moramo odgajati generacije u čijim će srcima “oprosti Srebrenice” imati odjek”, naveo je Rastoder.
On smatra da je to najbolja brana da prerušena prošlost ne postane budućnost zemlje.
“Zahtijevamo da Crna Gora preuzme odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj će nove generacije biti pošteđene novih stradanja. Žrtve zločina svih vjera i nacija obavezuje nas da se zalažemo za pravdu, istinu i pomirenje”, zaključio je Rastoder.
Književnik Balša Brković rekao je da se prije 30 godina desio zločin koji je zaprepastio svijet.
On je naveo da se “oko nas slave ubice i zločinci koji su omogućili Srebrenicu”.
“A onima koji hoće da pamte Srebrnicu, kažu da su kupljeni i u službi zapada. Iako je najjednostavnije zapravo vidjeti stvari onakvima kakve jesu i kako su se odigrale bez ikakvih dodatnih značenja”, naveo je Brković.
On je rekao da traje odjek Srebrnice i da je dobro što traje već tri decenije.
“Dok pamtimo Srebrnicu, ljudi smo. Ako jesmo društvo, moramo naći način da objasnimo očigledno. I da jasno kažemo kad laž više nije stvar mašte, već mržnje, gole i strašne. Mržnje koja može opustošiti svaki pejzaž”, kazao je Brković.
On je rekao da je svako negiranje srebreničkog genocida, još jedno ubijanje ubijenih.
“Još jedan pucanj u nedužne žrtve. Zato je mučno živjeti u društvu u kom takvi glasovi nijesu bizarna rijetkost. I u društvu koje ne umije da kazni takvom nečovještvom. Kad god jedno društvo nema snage da kazni nečovještvo, nečovještvo pobijedi i postane mjera”, kazao je Brković.
On je naveo da su tada i samo tada mogući događaji kakav je ovaj od prije 30 godina.
“Moguće je da ljudi pozvjere i postanu jasna negacija svega ljudskog. Svaka laž završava se kao krvava mrlja, kao krvavi trag. Sve što počne u znaku laži okončava pod sjenkom noža. Vidjeli smo to i zapamtimo”, poručio je Brković.
Događaju su prisustvovali ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministar pravde Bojan Božović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Skupu su prisustvovali i ombudsman Siniša Bjeković, predstavnici političkih partija i civilnog sektora.
