Uoči Svjetskog dana nastavnika, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se obrazovni sistem u Crnoj Gori već duže suočava sa ozbiljnim kadrovskim, infrastrukturnim i finansijskim izazovima. Istovremeno, posljednji period donio je i određene pomake koji mogu doprinijeti snaženju položaja nastavnika, ali njihov stvarni domet zavisiće od dosljedne primjene i spremnosti sistema da zaštitu nastavničke profesije poveže sa njenim integritetom, kvalitetom i odgovornošću, kazala je viša pravna savjetnica CGO-a, Snežana Kaluđerović.
"Nastavnici u Crnoj Gori, uprkos unaprijeđenom regulatornom okviru, i dalje često nemaju dovoljnu institucionalnu podršku za kvalitetno obavljanje svojih zadataka. Propisi su unaprijeđeni u dijelu zapošljavanja i zaštite nastavnog osoblja, sa ciljem obezbjeđivanja jednakih uslova za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Međutim, učionica ostaje najvažniji test tih propisa, a iskustva nastavnika ukazuju na jaz između normativnih rješenja i njihove primjene, koji je posebno izražen između različitih sredina i škola", ističe Kaluđerović.
Izmjenama Krivičnog zakonika iz septembra 2026. godine dodatno je, ističe Kaluđerović, ojačana krivičnopravna zaštita nastavnika i drugih zapošljenih u obrazovno-vaspitnoj djelatnosti.
"CGO cijeni da je to važan korak za zapošljene koji su izloženi pritiscima i napadima, ali i za očuvanje autoriteta obrazovnih ustanova. No, veći stepen zaštite mora pratiti i veći stepen odgovornosti prema učenicima, profesiji i standardima nastavničkog poziva", navodi Kaluđetović.
Novi izazov, kako kaže, predstavlja i rast broja učenika stranih državljana.
"Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, osnovne i srednje škole u Crnoj Gori trenutno pohađa 6.717 stranih državljana, a među najbrojnijima su učenici iz Rusije, Srbije, Ukrajine i Turske. Za djecu koja nedovoljno poznaju jezik na kojem se izvodi nastava obezbijeđena su dva dodatna časa sedmično, uz druge oblike podrške Ministarstva, Zavoda za školstvo i samih škola. Ipak, postojeći model još nije dovoljno razvijen ni ujednačen da odgovori na potrebe svih škola i učenika. Posebno su opterećene škole i odjeljenja sa većim brojem učenika kojima je potrebna dodatna jezička i druga podrška. Nastavnici se tada nalaze pred zahtjevom da istovremeno obezbijede integraciju tih učenika i održe kvalitet nastave za cijelo odjeljenje, često bez dovoljno resursa, stručne pomoći i dostupnih programa podrške. Integracija djece iz drugih govornih područja ne može biti prepuštena snalažljivosti pojedinačnih nastavnika i škola, već mora biti odgovornost sistema", ističe Kaluđerović.
Istovremeno, potrebno je, poručuje, pažljivo pratiti primjenu odredbi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje omogućavaju angažovanje nastavnika stranih državljana.
"Propisano je da nastavnik strani državljanin u privatnoj ustanovi koja realizuje međunarodni obrazovni program na stranom jeziku može zasnovati radni odnos i bez položenog stručnog ispita, dok stranac sa odobrenim boravkom može raditi kao nastavnik u javnoj ustanovi pod uslovima koji važe za crnogorske državljane, uključujući odgovarajuće poznavanje jezika i pisma na kojem se izvodi nastava. Takođe, licima koja su odgovarajuće obrazovanje stekla u inostranstvu omogućeno je obavljanje nastavničkih poslova nakon priznavanja obrazovne isprave i izjednačavanja inostrane kvalifikacije sa odgovarajućom kvalifikacijom u Crnoj Gori. CGO smatra da otvaranje obrazovnog sistema mora pratiti jednako snažna kontrola kvaliteta, kroz jasne i provjerljive standarde za sve koji ulaze u nastavničku profesiju", ukazuje Klauđerović.
Strategija reforme obrazovanja 2025–2035 ukazuje i na potrebu suštinske promjene pristupa nastavi.
"Prepoznato je da nastavnici i dalje često daju prioritet prenošenju sadržaja, dok ocjenjivanje dominantno provjerava reprodukciju naučenog. Razlozi nijesu samo na strani nastavnika - inicijalno obrazovanje nije dovoljno usklađeno sa kompetencijskim pristupom, profesionalno usavršavanje nije adekvatno pratilo promjene, a formativno ocjenjivanje nije zauzelo mjesto koje bi trebalo da ima u savremenom obrazovanju", kaže Kaluđerović.
Isitče da važan iskorak predstavlja Okvir nacionalnog kurikuluma, kao krovni dokument koji zahtijeva da se sa novom filozofijom kurikuluma usklade inicijalno obrazovanje nastavnika, njihov profesionalni razvoj, napredovanje i evaluacija.
"Međutim, najveći test reforme neće biti broj usvojenih dokumenata, već promjena koju će oni proizvesti u učionici. Zato će posebno važna biti kvalitetna evaluacija postojećeg nastavnog kadra, za šta su neophodni pouzdani i ažurni podaci. Crna Gora još nema sveobuhvatnu bazu koja bi objedinjavala relevantne podatke o obrazovanju, profesionalnom iskustvu, kvalifikacijama i stručnom usavršavanju nastavnika. Bez takvih podataka teško je voditi odgovornu kadrovsku politiku, planirati potrebe sistema i mjeriti kvalitet", ističe Kaluđerović.
CGO smatra da jačanje nastavničke profesije zahtijeva i odlučno suočavanje sa pitanjem vjerodostojnosti stečenih kvalifikacija.
"Nadležne institucije moraju efikasno utvrđivati eventualne slučajeve diploma i kvalifikacija stečenih protivzakonito ili na drugi nedopušten način. Zaštita nastavničke profesije podrazumijeva i zaštitu onih nastavnika koji su svoje kvalifikacije stekli znanjem, radom i u skladu sa propisanim standardima. Nastavnicima je potrebna snažna institucionalna zaštita, ali i sistem koji jasno vrednuje znanje, kompetencije, profesionalni razvoj i odgovornost prema učenicima. Veća prava i veća zaštita moraju ići zajedno sa većom profesionalnom odgovornošću. Samo tako mogu voditi većem povjerenju u nastavnike, škole i obrazovni sistem u cjelini", zaključila je Kaluđerović.
