Ovogodišnji Montenegro Prajd protekao je uz najmanju policijsku zaštitu do sada, ali i uz izostanak vidljive podrške predstavnika Vlade, dok je unapređenje prava trans osoba potpuno zaustavljeno, kazao je građanski aktivista Danijel Kalezić.
Kalezić ja na TVE kazao da je društveno prihvatanje LGBT osoba na višem nivou, dok antidiskriminacioni okvir izjednačava prava LGBTQ osoba sa ostalim građankama i građanima. Kao napredak je naveo i Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola i druge zakone usklađene s tim propisima.
“Od prvog Prajda na ostalih 13 nijesmo imali incidenata tokom održavanja Prajda i pored toga što imamo već niz godina ojačane političke strukture kojima nijesu baš LGBTQ osobe omiljene, nijesmo imali značajnih slučajeva fizičkog nasilja i to jeste neko unapređenje koje se desilo do unazad pet godina”, rekao je Kalezić.
Međutim, smatra da je unapređenje prava trans osoba potpuno zaustavljeno.
“Imamo Zakon o pravnom prepoznavanju roda po osnovu samoodređenja koji je Vlada prije godinu i devet mjeseci spremila kao tekst zakona, ali nikako da stigne na dnevni red i da se nađe na sjednici Vlade, pa ni toj elektronskoj, koja može biti jako brzo i efikasno sprovedena, kao što smo svjedočili više puta”, kazao je Kalezić.
6Smatra da u vladajućoj koaliciji postoje djelovi koji direktno blokiraju taj zakon, jer se, kako kaže, prava trans osoba kose sa njihovim politikama.
Kalezić, koji ove godine nije bio u ulozi organizatora Prajda, kazao je da nije uspio da primijeti predstavnike Vlade među učesnicima.
“Nijesam uspio da vidim bilo koje značajno saopštenje, osim Ministarstva ljudskih i manjinskih prava koje se mora oglasiti po nekom osnovnom protokolu, tako da u tom smislu javne podrške nema”, istakao je Kalezić.
Govoreći o Zakonu o pravnom prepoznavanju roda po osnovu samoodređenja, Kalezić je kazao da bi njime trebalo prekinuti, kako je naveo, praksu prisilne sterilizacije trans osoba.
“Imamo Krivični zakonik koji zabranjuje istovremeno prisilnu sterilizaciju, a zakon koji treba da riješi da se ta nehumana praksa više ne dešava Vlada blokira i to je taj jaz između onoga što jesu prava, postupanje institucija i realni život”, kazao je Kalezić.
Kao instituciju na čiju se podršku, kako navodi, i dalje može osloniti izdvojio je Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Kalezić smatra da je LGBTQ pokret u proteklih 15 godina značajno osnažen, dok su evropske integracije, prema njegovim riječima, najveći katalizator promjena.
“Ja mislim da je strašno važno da uđemo i budemo dio Evropske unije, a onda ćemo vrlo vjerovatno imati hrvatski scenario u odnosu na LGBTQ prava, a to je da ćemo mi svoja prava nastaviti da unapređujemo kroz sudske postupke protiv države”, rekao je Kalezić.
Kao jedan od najvećih problema naveo je nasilje u porodici i neprihvatanje LGBTQ osoba od strane porodice.
“Porodica tim nasiljem prema LGBTQ osobama pokušava da te ljude koji su iz naše zajednice obeshrabri da nekako spolja ispoljavaju taj dio sebe, a to nažalost porodice rade upravo zbog toga što ne žele da naiđu na osudu od strane okoline”, zaključio je Kalezić.
