„Posjeta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Srbiji predstavlja duboko pogrešan i strateški nepromišljen potez, koji teško može proizvesti bilo kakav ozbiljan dugoročni spoljnopolitički rezultat za Kijev”, ocijenio je za Analitiku politikolog Danilo Kalezić.
Prema njegovim riječima, neposredni efekat posjete može biti tek kratkoročno i gotovo ritualno iritiranje Moskve, dok su konkretne koristi za Ukrajinu veoma upitne.
„Ukoliko je cilj predsjednika Zelenskog bio da osigura nastavak isporuka srpskog naoružanja Ukrajini preko trećih zemalja, koje traju praktično od početka ruske agresije, onda adresa za takvu vrstu razgovora nije prvenstveno Beograd, već Vašington“, smatra Kalezić.
On podsjeća da je mehanizam kroz koji je Srbija balansirala između formalnog nepridruživanja sankcijama Rusiji i indirektne vojne pomoći Ukrajini odavno poznat zapadnim partnerima.
„Teško da je za njegovo održavanje bila potrebna predsjednička posjeta Beogradu“, dodaje Kalezić.
Vučićeva politička korist
S druge strane, politička korist za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, prema ocjeni sagovornika Analitike, mnogo je konkretnija.
“Posjeta Zelenskog poslužila mu je kao još jedan instrument legitimacije pred zapadnim partnerima i kao prilika da demonstrira privid spoljnopolitičke autonomije u odnosu na Moskvu “, kaže Kalezić.
Kako dodaje, ostaje otvoreno pitanje da li je Zelenski toga bio svjestan ili ne.
„Ali je činjenica da je na ovaj način postao dio jeftinog političkog PR-a predsjednika Srbije“, smatra on.
Poruka državama Zapadnog Balkana
Kalezić posebno problematičnim smatra ono što posjeta Zelenskog Beogradu, kako kaže, poručuje drugim državama Zapadnog Balkana koje su od početka ruske agresije principijelno, vrijednosno i bez političkog kalkulisanja stale uz Ukrajinu.
„To se prije svega odnosi na Kosovo, koje je pružilo nedvosmislenu podršku Ukrajini uprkos činjenici da Kijev i dalje ne priznaje njegovu nezavisnost“, navodi Kalezić.
Prema njegovoj ocjeni, davanje dodatnog političkog legitimiteta Beogradu, uz istovremeno ignorisanje partnera koji su Ukrajinu podržavali, predstavlja ozbiljan diplomatski i politički promašaj.
17
„Biće ga teško objasniti i onim krugovima unutar same Ukrajine koji godinama zagovaraju promjenu politike prema Kosovu“, smatra Kalezić.
On ukazuje da slična pitanja mogu postaviti i druge države regiona koje su solidarnost sa Ukrajinom pokazale ne samo deklarativno, već i usklađivanjem sa evropskom spoljnom politikom, sankcijama Rusiji i konkretnom političkom i bezbjednosnom podrškom Kijevu.
„Ukrajinska diplomatija bi morala pažljivije da razlikuje države koje Ukrajinu podržavaju iz vrijednosnih i strateških razloga od onih koje rat koriste kao još jedan prostor za sopstveno spoljnopolitičko balansiranje“, zaključuje Kalezić.
Zašto Zelenski još nije posjetio Crnu Goru
Za crnogorsku javnost, kako ukazuje, ostaje i pitanje posjete Zelenskog Crnoj Gori, koja je bila najavljivana još prošle godine.
„Zašto se ona do danas nije dogodila? Ko je ovoga puta blokira ili odlaže, sa kakvim političkim motivom i u čijem interesu“, pita Kalezić.
Kako ističe, ukoliko predsjednik Ukrajine može da posjeti Beograd, crnogorska javnost ima puno pravo da zna zbog čega Podgorica još nije bila na njegovoj regionalnoj diplomatskoj mapi.
„Posebno imajući u vidu da je Crna Gora članica NATO-a i država koja je formalno uskladila svoju politiku prema ruskoj agresiji sa Evropskom unijom“, zaključuje Kalezić.
