Božić se ne slavi isto u svim zemljama. Dok je u nekim kulturama to prvenstveno porodični praznik posvećen okupljanju, tradiciji i zajedničkoj trpezi, u drugima je Božić vrijeme romantičnih trenutaka za parove, dok ima i onih koji podrazumijevaju - obilaženje grobova predaka.
Od crkvenih obreda i dugih porodičnih ručkova, preko prazničnih festivala i neobičnih običaja, način obilježavanja Božića širom svijeta odražava raznolikost kultura.
Na Božić koji se slavi po gregorijanskom kalendaru, u nastavku donosimo nekoliko najinteresantnijih božićnih običaja širom svijeta.
Island
Jedna od najneobičnijih, a možda čak i najčudnijih priča vezanih uz Božić definitivno je ona na Islandu. Kažu da u božićno vrijeme tamošnjim sniježnim krajolicima luta ogromna mačka.
Vreba uglavnom nestašnu djecu, no navodno niko nije siguran bez obzira na godine. Da izbjegneš mačku moraš prije Božića dobiti novi komad odjeće.
Dovoljna je jedna čarapa i ogromna mačka će samo proći pored tebe ako je slučajno sretneš po putu.
Norveška
U Norveškoj je uobičajeno da ljudi na Badnji dan sakriju metle. Tradicija datira iz vremena kad su ljudi vjerovali da na tu večer dolaze vještice tražeći metle na kojima bi poletjele.
Iako se ovo praznovjerje pojavilo prije više vjekova, mnogi Norvežani još uvijek skrivaju metle na najsigurnijem mjestu u kući. Za svaki slučaj.
Kod njih je Badnje veče glavni dan proslave. Tada se porodica okuplja, priprema se bogata večera, najčešće ribe – svinjski potrbušak ili pinnekjott – sušena jagnjeća rebra, igra se i pjeva oko jelke. Na Badnji dan pokloni se otvaraju nakon što u 17 časova zazvone crkvena zvona. Svemu prethode sedmice prazničnih priprema, uključujući zabave, pečenje kolača i adventske običaje.
Finska
U Finskoj Djeda Mraz službeno živi, ili tako barem kažu Finci, pa mnoga djeca tamo šalju pisma. Prije nego je Djed Mraz postao dobroćudni djedica s bradom, u Finskoj su umjesto njega imali kozu Joulupukki koja je poklone tražila, ne davala.
Badnje veče, 24. decembra i obilježava se porodičnim okupljanjima, tradicionalnom božićnom saunom, svečanom trpezom i dolaskom Djeda Mraza, koji donosi poklone.
Ipak, Finskoj imaju i prilično neobičan običaj na Božić - posjećuju grobove svojih bližnjih i zapale svijeće prisjećajući se mrtvih. Takođe, običaj je uveče ostaviti hranu na stolu i ne spavati u krevetu već na podu, kako bi se pokojnici mogli dobro najesti i odmoriti.
Poljska
Tradicionalno obilježavanje Božića u Poljskoj počinje 24. decembra, na dan koji se naziva Vigilia, kada se održava bdjenje uz božićnu večeru na Badnje veče.
Prije nego što sjednu za trpezu, neki Poljaci čekaju da se na nebu pojavi prva zvijezda, u znak sjećanja na Vitlejemsku zvijezdu. Jedno od glavnih jela je šaran. Posebno mjesto ima i oplatek, beskvasno tanko tijesto napravljeno od brašna i vode, sa utisnutim religijskim motivom. Dijeli se svima na proslavi.
Nezaobilazan dio proslave su su božićne pjesme. Prema istraživanju Poljskog nacionalnog radija, gotovo 80 odsto Poljaka pjeva božićne pjesme za božićnom trpezom. Toliko su popularne da je jedna od njih, pod nazivom “Bog se rađa” zamalo postala državna himna.
Filipini
Da li ste ikada poželjeli da praznici traju zauvijek? Božić na Filipinima mogao bi biti odgovor.
Filipini imaju najduži božićni period na svijetu, počinje već u septembru i traje čak pet mjeseci, sve do prve sedmice januara. Na Filipinima nije neobično vidjeti prve božićne dekoracije kako se pojavljuju u ranu jesen.
Mnogi filipinski katolici tradicionalno prisustvuju Simbang Gabi, nizu od devet zornica koje se održavaju u danima uoči Božića. Mise su se prvobitno služile u veoma ranim jutarnjim satima, između 3 i 5 sati, u trenutku kada pijetlovi najavljuju svitanje.
Nakon toga, porodice učestvuju u noche buena, svečanoj večeri na Badnje veče, koja ima snažno kulturno i vjersko značenje.
Grčka
Badnje veče, 24. decembra, često je rezervisano za pečenje hristopsoma, tradicionalnog prazničnog hljeba, pri čemu svaka regija dodaje poseban pečat ovom hljebu.
Slično kao što se u nekim zapadnim zemljama pokloni dijele na dan Svetog Nikole, mnogi Grci poklone uručuju i za Novu godinu, na praznik Agios Vasilisa.
Iako su božićne jelke sve popularnije, u Grčkoj postoji i stariji, tradicionalni običaj ukrašavanja. Karavaki, što znači „mali brod“, odnosi se na kićenje božićnog broda i predstavlja drevnu prazničnu tradiciju koja se i danas njeguje. Tokom praznika porodice ukrašavaju svoje brodove svijetlima, na sličan način kao što se kiti jelka.
Ako porodica ne posjeduje brod, može ukrasiti njegov mali model. U Grčkoj se brodovi smatraju snažnim simbolom koji predstavlja kretanje zemlje ka novom životu.
Njemačka
Božićne proslave u Njemačkoj usmjerene su na porodicu i započinju adventom. Obilježavaju ih božićni sajmovi, a vrhunac proslave je na Badnje veče 24. decembra.
Na Badnje veče, koje je i najvažniji dan proslave, radnje se zatvaraju ranije. Porodice se okupljaju na večeri i tada razmjenjuju poklone.
Za večeru se spremaju jednostavnija jela poput kobasica s krompir-salatom, ribe ili šarana. Veća gozba se nerijetko čuva za sljedeći dan, posebno kod porodica koje idu na ponoćnu misu.
Na Božić se servira glavni praznični obrok, često pečena guska s crvenim kupusom i knedlama. Njemci proslavljaju i Nikolausdan, 6. decembara, kada Sveti Nikola “ostavlja” poslastice u dječjim čizmama.
Švedska
Tokom božićnih praznika, u Švedskoj u središtu je proslava Badnje večeri, 24. decembra. To je dan za porodicu, koji se provodi uz bogat švedski sto, gledanje crtanih filmova s Pajom Patkom, pjevanjem oko jelke… Za Banje veče Djeda Mraza donosi poklone.
Božić i drugi dan Božića su praznici koji se najčešće provode u posjetama rodbini, skijanju ili uživanju u sezonskim sniženjima.
Italija
Božić u Italiji je porodično usmjeren praznik, koji naglasak stavlja na vjeru, hranu i tradiciju, a manje na komercijalizam.
Običaji se razlikuju od regije do regije – na jugu Italije česte su „žive jaslice“, dok sjever više njeguje sajmove u germanskom stilu – ali svuda su u središtu zajedništvo, vjera i bogata trpeza.
Ponoćna misa je jedan od najvažnijih događaja na Badnje veče, nakon kojeg slijedi slavlje ili lagani obrok.
Praznična sezona završava se 6. januara, kada dobra vještica Befana donosi slatkiše i poklone – ili ugljen onima koji nijesu bili dobri.
Za Božić 25. decembra, najčešće se praktikuje porodični ručak.
Pokloni se tradicionalno otvaraju na Božićno jutro, a u zavisnosti od regije poklone donose Djeda Mraz, mali Isus, Sveta Lucija ili Befana.
Sjedinjene Američke Države
Božić u SAD predstavlja spoj vjerskih i sekularnih tradicija. Obilježava se uz raskošne svjetlosne dekoracije, okićene jelke, razmjenu poklona, svečane obroke, pjevanje božićnih pjesama, gledanje klasičnih filmova i priče o Djedu Mrazu.
Glavne proslave odvijaju se na Badnje veče kada se odlazi u crkvu i priprema proslava sljedećeg dana. Pokloni se razmjenjuju na božićno jutro, nakon „posjete“ Djeda Mraza, koji često puni poklon čarape. Na Božić se priprema porodična gozba.
Domovi se ukrašavaju lampicama, vijencima i figurama na otvorenom. Gradovi organizuju spektakularne svjetlosne postavke, poput one u Rockefeller centru u Njujorku.
Brazil
U Brazilu su božićni običaji zapravo vrlo slični evropskim i američkim, osim što je tamo jako vruće pa možete slaviti Božić na plaži.
U Brazilu imaju simpatičan običaj, "tajanstvenog Djeda Mraza/prijatelja", tj. nekoga ko vas potajno daruje cijeli decembar, a na Božić otkrije ko je.
Božićna gozba se sastoji od svinjetine, ćuretine, šunke, salate i voća, naravno tropskog. Glavni prilog je riža s grožđicama, a za desert – sladoled. Ništa neobično, s obzirom na temperature.
Gruzija
U Gruziji se pravoslavni Božić slavi 7. januara, uz ulične povorke poznate kao Alilo, koje uključuju božićne pjesme, kostime i prikupljanje donacija za one kojima je pomoć potrebna.
Proslavu prati bogata trpeza sa jelima poput satsivija i čurčele, kao i jedinstvena božićna drvca čičilaki - napravljena od tanko rezanih grana lješnika ili oraha, ukrašena slatkišima i voćem, koja simbolizuju vjeru, porodicu i velikodušnost.
Božićna trpeza je bogata gozba jelima poput satsivija (piletina u orahovom sosu), gozinakija (orasi u medu) i čurčele, uz tradicionalne zdravice
Porodice pale svijeće na prozorima u božićnoj noći kako bi dočekale Hristovo rođenje.
Ukrajina
Ukrajinci slave pravoslavni Božić 7. januara. Na Badnje veče imaju “svetu” večeru, ali joj pristupaju tek kada se na nebu pojavi prva zvijezda, koja simbolizuje zvijezdu koja je vodila Sveta tri kralja do Isusa.
Ako vam pauci nisu baš najbolji prijatelji, ova tradicija u Ukrajini vam se sigurno neće svidjeti. Naime, oni na božićno drvce stavljaju ukrase u obliku paukove mreže. Ova tradicija proizlazi iz priče o udovici koja je svojoj djeci željela dočarati prazničnu atmosferu, ali nije mogla priuštiti ukrase.
Legenda kaže da se kućni pauk sažalio nad ženom i po noći ispleo mrežu preko drvca. Tako je na božićno jutro djecu svejedno dočekala ukrašena jelka.
Etiopija
Etiopijski Božić, poznat kao Ganna, obilježava se 7. januara i ima snažan duhovni karakter. Proslava počinje četrdesetodnevnim postom, a kulminira cjelonoćnim crkvenim službama na Badnje veče - Kidan i bogatom trpezom nakon završetka posta.
Ponoćna misa služi se na Badnje veče, uz svečane procesije sa svijećama, tri kruga oko crkve, i pričešće, koje često traje do tri sata ujutru. Ljudi nose tradicionalne bijelu odjeću s obojenim rubovima.
Sprema se obilan obrok sa jelima poput wata (začinjeni gulaš) koji se služi uz injeru (spužvasti hljeb).
Kafena ceremonija (Buna) je važan dio proslave koji uključuje prženje kafe, tamjan i zajedničko ispijanje kafe.
Kada je riječ o poklonima, manje su materijalistički, najčešće su to skromni pokloni poput nove odjeće, bez velikih razmjena darova.
Egipat
U Egiptu oko 15% stanovništva čine hrišćani, a većina njih su pripadnici Kopatske pravoslavne crkve, koja njeguje posebne božićne običaje.
Božić ne slave 25. decembra, već 7. januara, kao i ostali pravoslavci. Posebnost Kopatske crkve je u tome što njihov advent traje 43 dana - počinje 25. novembra i traje do 6. januara. Tokom tog perioda poste i konzumiraju isključivo vegansku hranu, a po završetku posta pripremaju sva jela kojih su se prethodno odricali.
Japan
Božić u Japanu je sekularan, komercijalan i romantičan praznik, usmjeren prije svega na parove, svjetlosne dekoracije i posebnu hranu poput pržene piletine iz KFC-a i kolača od jagoda, a ne na vjersko porodično okupljanje.
Badnje veče predstavlja glavni dio proslave i rezervisano je za romantične izlaske i razmjenu poklona, dok je Božićni dan često uobičajen radni dan.
Gradovi se pretvaraju u raskošne svjetlosne pejzaže zahvaljujući LED dekoracijama u parkovima i trgovačkim zonama, koje traju od novembra do februara i stvaraju prazničnu atmosferu.
Zahvaljujući izuzetno uspješnoj marketinškoj kampanji, KFC piletina postala je tradicionalna božićna večera, pa se obroci često naručuju unaprijed.
Razmjenjuju se manji, simpatični pokloni i čestitke, najčešće među parovima ili prijateljima, po uzoru na zapadne običaje.
