I najvećim laicima je jasno da će nova Vlada, šesti put predvođena Milom Đukanovićem, morati prvenstveno da se suoči sa brojnim izazovima u sferi ekonomske politike. Rapidan rast javnog duga, budžetski deficit, „hronična“ nelikvidnost privrede, manjak stranih direktnih investicija i sve manji doprinos realnog sektora projektovanom oporavku zbog niske berzanske cijene aluminijuma i čelika su samo neki od ključnih problema kojima će izvršna vlast “izaći na biljegu“. Što se tiče KAP-a, tek ćemo vidjeti koliko je bila utemeljena najava odlazećeg premijera Igora Lukšića da će se, pronalaskom novog strateškog partnera, nezavidna situacija u najvećem izvozniku riješiti do kraja godine.
Nova vlada-stari problemi: Nakon visokih stopa rasta u prvim godinama poslije sticanja nezavisnosti i investicionog buma na tržištu nekretnina, ispostavilo se da nas je globalna kriza vratila u surovu realnost: duboko ukorijenjeni problemi - poput izraženog spoljnotrgovinskog deficita, loše infrastrukture i nesrazmjerno visoke javne potrošnje - ostali su neriješeni.
A taktika „zabijanja glave u pijesak“ više ne prolazi jer Crna Gora nema vremena za čekanje ako želi da izbjegne ekonomski slom. U stvari: ukoliko za vrijeme četvorogodišnjeg mandata nove Vlade ne bude pomaka, prije svega na planu dosezanja održivog ekonomskog rasta, nije isključeno da nas zadesi grčki scenario. Eksperti ističu da se državni dug u postojećoj situaciji može sanirati isključivo većim stopama rasta, pošto povećanje BDP–a implicira smanjenje duga.
Ne ohrabruje najava Ministarstva finansija da će otplata glavnice duga po osnovu emitovanih euroobveznica 2010. i 2011. godine - u zbirnom iznosu od 400 miliona eura - biti reprogramirana ili servisirana novim zaduženjem. Dug Crne Gore trenutno iznosi preko 1,7 miijardu eura ili 51,7 odsto BDP-a. Iz Svjetske banke, koju u Vladi smatraju partnerskom institucijom, nedavno je poslata poruka da je javni dug Crne Gore „na opasno visokom nivou“, te da je potrebno sprovesti fiskalnu konsolidaciju u cilju smanjenja javne potrošnje i budžetskog deficita.
Neminovan zaokret: Sagovornici Portala Analitika ističu da nova Vlada mora napraviti ekonomski zaokret u odnosu na prethodnu. Tako ekonomski analitičar Siniša Lekić kaže u izjavi Portalu Analitika da od nove izvršne vlasti ne očekuje da bude ”Vlada kontinuiteta”, već da će se mnoge stvari promjeniti.
- Uz rješavanje problema u KAP-u, potrebno je hitno početi sa revizijom svih privatizacionih ugovora. Mislim da je došlo vrijeme da se sa lošim investitorima, koji nijesu ispunili ugovorene obaveze prema državi i radnicima, raskinu ugovori i na taj način pošalje poruka novim investitorima da se privatizacija mora sprovesti na način kako je predviđena. Kako je novi premijer bio učesnik u mnogim privatizacijama, prilika je da pročešlja stanje u toj oblasti, revidira ugovore i pokrene realizaciju mnogih privatizacija. Ukoliko se to ne desi, priča o novom zaokretu u našoj privredi je samo mrtvo slovo na papiru. Ova aktivnost ne trpi odlaganje - poručio je Lekić, potencirajući i reviziju svih socijalnih davanja, „s obzirom da država ima mnoge obaveze“.
- U posljednjih nekoliko godina na ovom polju sprovodila se neselektivna politika, koja je dovela do toga da bi nam po broju datih socijala pozavidjele mnogo bogatije zemlje. Tu je situacija dovedena do apsurda, svako ko je podnio zahtjev dobio je socijalnu pomoć. Najvažnije pitanje javnog duga je ustvari pitanje opstanka u narednom periodu. Poznato je kako smo ovogodišnje garancije teško podnijeli, a u narednim godinama tek dolazi na naplatu većina kredita i u 2015. godini iznos opterećenja iznosiće 270 miliona eura. Vjerujem da je sa ovim stanjem budući premijer bio upoznat i da će imati odgovor na predstojeće obaveze - nada se Lekić.
On naglašava da paralelno sa tim obavezama treba sprovesti reviziju kompletne državne uprave, sa težištem da se smanji broj činovnika i „da oni koji ostanu da rade konačno počnu da ispunjavaju svoje obaveze“.
- Opštine se moraju dovesti u poziciju da same sebe finansiraju, bez oslonca na egalizacione fondove i zalaganje hipoteka za kredite, usmjerene u isplatu zarada zaposlenima. Ovu praksu treba prekinuti, jer u protivnom banke će postati vlasnici opštinskih zgrada i drugih nekretnina. Uz sve ovo, neophodno je početi realizaciju velikih investicionih projekata - da konačno saznamo jesmo li spremni za gradnju autoputa, brzih cesti ili ostajemo kod starog puta “kroz Moraču” i čekamo da zimi ne padne snijeg. Ostali, dugo najavljivani projekti moraju ugledati svijetlo dana, ili da ih zaboravimo na neko vrijeme. Tu prvenstveno mislim na turističke potencijale Velike plaže, Buljarice i Jaza, sa kontrolom već započetih objekata u opštini Tivat - kazao je Lekić.
Mogu li se otvoriti nova radna mjesta: Analitičar Lekić se osvrnuo i na predizborno obećanje novog premijera o zapošljavanju 40.000 hiljada radnika.
- Vjerujem da će na tom polju biti dosljedan, pa ako i malo omane što se tiče broja nećemo zamjeriti. Buduće obaveze države mogu iznijeti samo novozaposleni - rastom BDP-a možemo pokrivati dugove iz prošlosti, a u suprotnom nam prijeti kolaps i bankrot - naveo je Lekić, uz opasku da se Vlada mora obračunati sa korupcijom u sopstvenim redovima.
- Posljednji izvještaji DRI govore da je mnogo propusta i preporuka ostalo nedorečeno. Potrebno je preporuke primjenjivati, ili ugasiti revizorsku instituciju, čija je svrha u poštovanju njenih izvještaja. U protivnom, samo se zanosimo kontrolom. Finansijska disciplina svih poreskih obveznika predstavlja značajan segment aktivnosti nove Vlade. Bez stabilne finansijske discipline nema ni stabilnih prihoda. Za ovaj izazov potrebni su stručni kadrovi koji mogu iznijeti program Vlade, a nestručni partijski poslušnici sada trebaju prepustiti mjesto drugima - zaključio je Lekić.
Poboljšati poslovni ambijent: Privrednici su, s druge strane, saglasni u ocjeni da osnovni zadatak Vlade mora biti unapređenje poslovnog ambijenta.Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević izjavio je Portalu Analitika da bi prioriteti Vlade u narednom periodu trebalo da budu vezani za nastavak reformi i unapređenje poslovnog ambijenta.
- U proteklom periodu te aktivnosti su sprovođene, ali potrebno ih je intenzivirati. Postoji dosta prostora kako bi se poslovanje u Crnoj Gori unaprijedilo i omogućio dalji priliv investicija koje su neophodne za ostvarivanje ekonomskog rasta. Postoji dosta barijera kako na državnom, tako i na opštinskim nivoima koje ometaju poslovanje privatnog sektora, a koje bi se mogle ukloniti. I dalje birokratija predstavlja problem za privatni sektor i na tome treba raditi u narednom periodu. To su neke od aktivnosti koje Vlada treba da uradi u domenu ekonomske politike, a koje će omogućiti normalno funkcionisanje i rad privatnog sektora. Takođe, treba nastaviti aktivnosti vezano za pristupanje Evropskoj Uniji i u tom dijelu treba ostvariti saradnju sa privatnim sektorom, jer se upravo veliki dio zakonodavstva EU koje treba usvojiti i prilagoditi u Crnoj Gori odnosi na rad privatnog sektora - rekao je Konjević.
On smatra da je najveći problem nelikvidnost, koja ugrožava ne samo preduzeća već i kompletnu ekonomiju Crne Gore.
- Sem toga, moraju se sprovesti reforme u državnoj administraciji, odnosno redukcija javne potrošnje i neminovno smanjenje broja zaposlenih u državnim i opštinskim organima. Vlada će morati da definiše oblasti koje su prioritet i da se fokusira na njih, što je nedostajalo u prethodnom periodu. Privatni sektor će, kao i do sada, dati podršku svim inicijativama koje znače bolje uslove za razvoj biznisa - podvukao je Konjević.
Kako do investicija: Od Đukanovića se, dakle, očekuje da „podvikne“ postojećim, ali i animira nove investitore kako bi u državu ušao prijeko potreban svježi kapital. Jedna velika investicija bi nesumnjivo pogurala mali crnogorski sistem, ali je činjenica da su, od ulaska A2A u vlasničku strukturu Elektroprivrede 2009. godine, „prizivana“ ulaganja izostala, bez obzira na niske poreske stope i sve povoljniji regulatorni okvir. Očito da ulagači „svih boja i nacija“ čekaju povoljnija i stabilnija vremena za investiranje, s tim što će investicioni talas uoči ili nakon okončanja krize biti razuđeniji nego u prethodnom periodu.
Praktično sve vlade osmišljavaju razne načine da bi „upecale“ investitore, počev od oslobađanja obaveze plaćanja komunalija, poklanjanja građevinskog zemljišta do značajnih poreskih olakšica u slučaju zapošljavanja nove radne snage. Pitanje je kako će se Crna Gora, svojevremeno lider po iznosu stranih direktnih investicija per capita, snaći u ovoj utakmici.
Bitno je da nova Vlada ne dođe u poziciju u kojoj se nalaze njene hrvatske kolege - nedavno je visoka državna delegacija Hrvatske otputovala u Katar da bi pregovarala sa tamošnjim investitorima o investicijama u projekte koje je ranije odbila, ali je zbog problema sa budžetom i servisiranjem duga sada spremna da pristane na sve, po principu „daj šta daš“.
Siniša GORANOVIĆ
