Kako je pandemija doprinijela porastu sajber zloupotreba?

Potrošači su se za vrijeme pandemije okrenuli digitalnim plaćanjima - čak 78 odsto njih promijenilo je način kupovine usljed zabrinutosti za sigurnost, dok je polovina odbila da kupuje u prodavnicama u kojima je plaćanje zahtijevalo fizički kontakt, podaci su istraživanja kompanije Visa "Back to Business". Iako promjene u navikama kupaca predstavljaju značajne prilike za trgovce koji imaju razvijene digitalne kanale prodaje, one nose i određene rizike. 

Globalne kompanije su od pojave virusa COVID-19 prijavile u prosjeku 4.000 sajber napada dnevno, što predstavlja rast od 400 odsto u odnosu na period prije pandemije.[1] Samo u Crnoj Gori, sajber kriminalci su tokom 2020. oštetili građane za čak 75.000 eura, a u proteklih pet godina ta brojka doseže 1,8 miliona eura, pokazuju podaci istraživanja Galaktiko. Stoga i ne čudi da su preduzeća širom svijeta počela da usvajaju nove sigurnosne procedure kako bi obezbijedile transakcije svojih klijenata.

Koronavirus otvorio je nove prilike za zloupotrebe

Nova era sajber napada u doba pandemije obilježena je sofisticiranim pokušajima zloupotreba. Širom Centralne Evrope, Bliskog Istoka i Afrike primijetili smo značajan porast sajber napada koji su izvršeni jednom od najpoznatijih prevarnih tehnika - socijalnim inženjeringom. Ova metoda sprovodi se poigravanjem bazičnim ljudskim emocijama, koje su usljed neizvesnosti zbog zdravstvene situacije dodatno intenzivirane. Najčešće upotrebljavani oblik socijalnog inženjeringa za vreme pandemije predstavlja fišing, koji je postao kompleksniji i sada uključuje brojne varijante, kao što je spear fišing – napad koji cilja određenu žrtvu personalizovanom komunikacijom i upotrebom lažne veb lokacije. Napadači se u tim slučajevima predstavljaju kao članovi porodice, prijatelji, rukovodioci ili Vladini službenici.

Takozvana friendly tehnika zloupotreba je takođe u porastu, a odvija se kada dozvolimo prijateljima, članovima porodice ili bližim saradnicima da upotrijebe našu platnu karticu i odamo im lozinku. Suočena sa ovom vrstom prevare, mala i srednja preduzeća uglavnom refundiraju novac bez detaljnijih provjera, u želji da pruže izvanredno korisničko iskustvo svojim kupcima, ne sluteći da je reč o zloupotrebi. Prevare ove vrste predstavljaju značajan trošak za biznise – smatra se da friendly tehnika napada smanjuje legitimnu prodaju za jedan odsto, a dobit za 20 odsto. [2]

Kako je odgovorio platni ekosistem?

Uprkos tome, platni ekosistem prepoznao je izazove i dobro reagovao na njih, zauzimajući tehnološki pristup u rješavanju novih prijetnji. Tome je doprinijela činjenica da je većina preduzeća investirala u sigurnosne sisteme sa naprednim tehnologijama i prije pandemije. Međutim, pojava virusa dodatno je ubrzala ovaj proces – biznisi širom svijeta započeli su borbu protiv sajber napada usvajanjem još naprednijih i sigurnijih tehnologija poput tokenizacije, beskontaktnog plaćanja i EMV čipova na pametnim karticama. 

Kako se zaštiti u post-COVID svijetu?

Neizvjesnost koju izaziva pandemija virusa COVID-19 trajaće i u budućnosti, a u narednih 12 do 18 mjeseci možemo da očekujemo nove disrupcije i transformacije. Međutim, vjerujem da će se dramatični skok digitalnih plaćanja nastaviti, budući da se i potrošači i trgovci sve više opredeljuju za e-trgovinu i beskontaktnu tehnologiju. Tome u prilog govori i nedavno istraživanje sprovedeno u CEMEA regionu koje je pokazalo da čak 96 odsto kupaca planira da nastavi da kupuje i plaća putem interneta i nakon što pandemija utihne.[3]

Uzimajući u obzir brzinu promjene ponašanja kupaca, kao i sofisticiranost zloupotreba, neće biti iznenađujuće ukoliko upravljanje rizikom postane kompleksnije u bliskoj budućnosti. Oko 79 odsto kompanija navodi da će upravljanje rizikom biti sve više u fokusu tokom naredne dvije godine. [4]

Trgovci očekuju da će upotreba beskontaktne tehnologije porasti za oko 30 odsto nakon pandemije, te je za preduzeća važno da naprave poslovne korake koji odgovaraju povećanoj potražnji za digitalnim plaćanjima. Ulaganje u tehnologiju neophodno je ne samo da bi odgovorili na zahtjeve kupaca, već i da bi osigurali bezbjednost digitalnih transakcija. Primena novih, inovativnih načina prodaje i plaćanja, kao što su online kupovina, kupovina preko aplikacija, beskontaktna tehnologija i IoT, biće odlučujući faktor poslovnog uspeha u post-COVID svijetu.