Tako najviši funkcioneri u pravosuđu i tužilaštvu imaće plate i do deset puta više od prosječne zarade zaposlenog sa srednjom školom čija je minimalna zarada 600 eura.
Prema Predlogu zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, vrhovnom državnom tužiocu (VDT), Miloradu Markoviću i predsjednicama Vrhovnog i Ustavnog suda, Valentini Pavličić i Snežani Armenko plate bi od 1. januara naredne godine iznosile najmanje po 5.000 eura, a prema nekim projekcijama čak i preko 6.000.
Prema ovom propisu, koeficijenti nosilaca pravosudnih funkcija su značajno povećani, tako da recimo koeficijent za vrhovnog državnog tužioca (VDT) iznosi čak 33,7, dok je bio 25,07. Koeficijent od 33,7 određen je po novom propisu i za predsjednice Vrhovnog i Ustavnog suda. To znači da će im osnovna zarada iznositi oko 3.000 eura (koeficijent od 33,7 množi se sa obračunskom vrijednošću od 90).
Sindikat uprave i pravosuđa, odnosno Strukovni odbor pravosuđa je među prvima javno dao na značaju problem visine zarada nosioca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori. Isticali smo visine zarada i uslove rada nosioca pravosudne funkcije i administracije, sa akcentom na administraciju, jer bi bez nje sudija ili tužilac imao totalnu blokadu svoga rada, koji je od opšteg interesa države i građana, izjavio je za "Dan" predsjednik ove radničke organizacije Nenad Rakočević.
"Predlog Zakona koji je objavila Vlada Crne Gore više liči na neki granski kolektivni ugovor, gdje se vidi opšta tendencija da se sudijama i tužiocima unaprijede prvenstveno materijalna prava, što smatramo potpuno opravdanim sa tog stanovišta. Funkcioner u pravosuđu mora biti ekonomski u potpunosti nezavisan kako bi odolio iskušenjima raznih uticaja. Međutim, smatram da je ogromna disproporcija u visini uvećanja zarada početnim zvanjima funkcionera u pravosuđu, sa prvacima sudstva i tužilaštva u vidu predsjednika Vrhovnog, Ustavnog suda, odnosno vrhovnog državnog tužioca", ocjenjuje Rakočević.
Navodi da se svima zarade uvećavaju za 23 odsto, osim VDT-u kome je uvećanje 25 procenata.
"Veći koeficijent znači i mnogo veće uvećanje, pitanje je da li je to opravdano i meritorno. Osnovna zarada sudiji Osnovnog suda, Suda za prekršaje i tužiocu Osnovnog državnog tužilaštva u prosjeku je oko 1.250 eura, a sa raznim ostvarenim dodacima u vidu minulog rada, dežurstava, pripravnosti i prekovremnog rada, trenutno može da dosegne maksimalni iznos od oko 1.700 eura. Buduća osnovna zarada navedenog kadra biće uvećana za prosječnih 350 eura. Međutim, Predlog zakona u mnogome je uvećao i dodao postojeće ili neke nove postotke uvećanja, gdje bi isti mogli ostvarivati visinu zarada i preko pretpostavljenih 2.000 eura", smatra Rakočević.
Pozivajući se na dostupne podatke zarada za 2025.godinu, Rakočević kaže da je prosječna zarada predsjednice Vrhovnog suda sa dodacima iznosila 3.702,46 eura, zatim prosjek naknada po osnovu članstva u savjetima, radnim grupama i komisijama iznosio je 1.810,39 eura mjesečno.
"Lako je izračunati da je predsjednica Vrhovnog suda ostvarivala prosječni mjesečni priliv za 2025. godinu u visini od 5.512,82 eura, ili kumulativno 66.226,30 eura godišnje. Kada se njena prosječna mjesečna zarada po novom Predlogu zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija, uveća za 23%, projekcija je da će njena buduća prosječna mjesečna zarada sa dodacima iznositi oko 4.554 eura ili sa naknadama pretpostavljenih 6.350 eura", smatra Rakočević.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je prema dostupnim podacima za 2025.godinu ostvarivao sa dodacima prosječnu mjesečnu zaradu od 4.227,30 eura, a zajedno sa naknadama učešća u savjetima, radnim grupama, komisijama itd, ukupno je imao prosječni mjesečni priliv od 5.664,19 eura.
"Prema projekciji uvećanja od 25 dosto, njegova buduća prosječna mjesečna plata sa dodacima bi iznosila oko 5.300 eura, odnosno sa prosjekom dosadašnjih mjesečnih naknada zajedno oko 6.700 eura", ukazuje Rakočević.
Dodaje da novim predlogom zakona pored postojećih dodataka od 50 odsto za dežurstvo, 20 procenata za pripravnost, planirano je još i do 80 odsto specijalnog dodatka, zatim do 50% usljed nepopunjenosti organa ili povećanog obima predmeta.
"Zatim kvartalno 30 odsto naknade za izuzetan rad, kao i putne troškove za putovanje do posla preko 50 kilometara. Sindikat uprave i pravosuđa postavlja pitanje čelnim ljudima pravosuđa i same države – gdje su u svemu ovom službenici pravosudne administracije? Koliko će funkcioneri u pravosuđu, čast izuzecima, kao i na državnom nivou, misliti samo o ličnom interesu. Hoće li neko konačno pokrenuti pitanje nevjerovatne diskriminacije prema pravosudnoj ili državnoj administraciji?", upitao je Rakočević.
Vlast nađe način da sebi uveća plate
Komentarišući najavaljena uvećanja zarada funkcionerima u pravosuđu, član Izvršnog odbora Unije slobodnih sindikta (USSCG), doktor Vladimir Pavićević ocjenjuje da sve tri grane vlasti (izvršna – Vlada, zakonodavna – Skupština i sudska vlast) lako nađu način da sebi povećaju zarade.
"Tako da će zarade u ove tri grane vlasti uz raznorazne dodatke biti vrlo ugodne. A to što od decembra prošle godine Unija slobodnih sindikata protestuje i traži uvećanje zarada za radnike Crne Gore, za one koji drže i čuvaju državu, to izgleda nije važno. Nije važno što medicinske sestre i tehničari kad počnu da rade imaju zaradu od 600 eura (minimalnu), a ljekar kad počne da radi 1.100 eura. Važno je da predstavnici vlasti imaju i do 5.000 eura. Očigledno se radi o nepostojanju želje da se radnici u Crnoj Gori motivišu da rade svoj posao, već da traže neka druga rješenja. Pitamo se, po ko zna koji put, ko će ostati da radi u javnom sektoru? Ko će ostati da radi u zdravstvenom sistemu kod ovakvog nepoštovanja struke i dostojanstva onih koji vode brigu o zdravlju nacije", poručuje Pavićević.
