U otvorenoj raspravi panelisti su se dotakli perioda koji je iza nas i šta je sve za to vrijeme postignuto i koji su danas negativne stavke, a šta pozitivni rezultati.
Profesor i predsjednik Fagerstorm konsultinga iz Švedske, Karl Fagerstorm, smatra da je u periodu za nama restauracija duvanske industrije na jako lošem glasu.
''Jednostavno vidimo da što god da duvanska industrija uradi, pa čak to bila i proizvodnja duvanskih alternativa i zalaganje za smanjenu štetnost okoline, odmah nailazi na taj urođeni refleks da je to automatski loše, da se treba djelovati protiv toga. Ne vidim da je načinjen veliki progres na tom polju, iako sam bio veoma optimističan kada je Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) uzela stvar u svoje ruke, da će se stvari ubrzano promijeniti na bolje'', kazao je Fagerstorm.
Ipak, kako dodaje u periodu za nama su i neke pozitivne stvari.
''Imajmo na umu da ste nekada morali da imate recept kako bi ste kupili nikotinski proizvod koji zamjenjuje tradicionalnu cigaretu. Veoma je dobro što je na tržištu u slobodnoj prodaji mnogo veći broj alternativa. Tome je veoma doprinijela duvanska direktiva u Evropi koja je odradila odličan posao i natjerala nas da vidimo stvari malo drugačije, da nikotin nije kakvim se nekada opisivao'', kazao je Fagerstorm.
INOVACIJE SE NE SMIJU ZAUSTAVITI
Profesor Jasjit S. Ahluvalija poručio je da je jako dobro što inovativni sektor ubrzano napreduje i da se taj trend mora očuvati.
''Iako ne mogu da navedem naziv proizvoda i firme, novo istraživanje koje sam pročitao je pokazalo da je taj proizvod mnogo manje štetan čak i od nikotinskih žvakaćih guma, što je fenomenalan rezultat. Kontinuitet ovakvih napredaka se obavezno mora sačuvati i potpomoći'', kazao je Ahluvalija.
Govoreći o tome koliko brzo može da napreduje implementacija nikotinskih alternativa i da li postoji strah od diskontinuiteta u potrošačkim navikama, Ahluvalija se pozvao na tromjesečni izvještaj kompanije Filip Moris Internešnel (PMI).
''Ne pratim redovno to polje, ali mi je proslijeđen tromjesečni izvještaj kompanije PMI. Čak 28 odsto zarade PMI je od IQOS-a. Tako da ovo nam može poslužiti kao najbolji primjer koliko se brzo situacija može popraviti'', kazao je on.
Da se inovativni proces ne smije zaustaviti saglasan je i predsjednik AMV Holdings LLC Mark Kaheja. Ipak, kako dodaje, mora se zaustaviti negativna percepcija da je većina alternativa štetna ako ne i štetnija od tradicionalnih cigareta.
''Takvo mišljenje je posljedica masovne popularizacije mišljenja laika i očajnih naučnih istraživanja. Zbog takvog populističkog razmišljanja dobijamo loše javne polise kao što je povećanje poreza, zabrana ukusa, ili otežavanje distribucije proizvoda. Iako smo nevjerovatno optimistični da imamo smanjenje konzumpcije cigareta, sve dok ne dobijemo Vladu da stane iza novih proizvoda imaćemo lošu percepciju potrošača'', poručio je Kaheja.
NIKOTIN I DALJE NA LOŠEM GLASU
O lošoj percepciji kod potrošača govorio je Džejms Marfi, izvršni potpredsjednik za istraživanje i razvoj i naučna i regulatorna pitanja u Reynolds American Group, koji je iznio statističke podatke nedavno obavljene ankete.
''Od čak 2000 ispitanika 82 odsto se izjasnilo da vjeruje da nikotin dovodi do teških bolesti vezanih za duvanske proizvode, dok je samo 16 odsto ispitanika smatralo da elektronske cigarete doprinose smanjenju rizika'', dodao je on.
Potpredsjednica porodice firmi iz grupacije Altria, Maria Gogova, smatra da je ispravljanje loše percepcije nikotina i alternativnih duvanskih proizvoda kritično za ubrzanje smanjenje rizika štete duvanskih proizvoda.
''Jedan korak već rade određene kompanije, a to je da se FDA dostavi dovoljan broj istraživanja koja će dokazati da su ovi proizvodi mnogo bezbjedniji od tradicionalnih duvanskih cigareta. Ali ne smijemo stati tu. Smatram da i FDA mora početi da aktivno radi na ispravljanju pogrešne slike nikotina. Moraju da doprinesu boljem razumijevanju potrošača kako bi se shvatile prave razlike između proizvoda koji sagorijevaju i onih koji ne sagorijevaju duvan'', istakla je ona.
UMJESTO ZABRANE PONUDITI RELEVANTNA NAUČNA ISTRAŽIVANJA
Oftamolog i lider južnoafričkog programa očuvanja zdravlja, Kgosi Letalpe, smatra da se iz pandemije koronavirusa mogu izvući pozitivne teze koje se mogu primijeniti i na duvansku industriju.
''Pošto je pandemija zahvatila svaku naciju i svi su u istom problemu, to je uzrokovalo da napokon države počnu da shvataju da se polise i odluke moraju bazirati na nauci. Ipak, loša strana pandemije, što takođe važi za duvansku industriju, je što su ljudi shvatili da se naučnim podacima može manipulisati. Mora se bolje raditi na komunikaciji, to je pravi izazov, kako doprinijeti do ljudi koji i dalje imaju predrasude prema nikotinu'', kazao je Letalpe.
On je kao primjer uzeo svoju državu u borbi sa koronavirusom.
''U početku je kao jedna od mjera bila potpuna zabrana pušenja. U početku je nekoliko ljudi prestalo da puši, to je tačno ,ali su ubrzo nakon toga shvatili da postoje drugi načini, osim zvaničnih, da nabave svoj nikotin. Država je izgubila novac i gotovo se ništa nije proimijenilo. Ipak to iskustvo je pomoglo da se shvati da zabrana ne funkcioniše. Zabrana je znak da se plašite nečega. Umjesto zabrane treba ljudima ponuditi tačne, naučno potkovane informacije, predstaviti im zvanična naučna istraživanja,kako bi mogli da pravilno izaberu'', kazao je Letalpe.
Kako je dodao, ljudima se moraju plasirati isključivo prave, naučno potkovane informacije.
''Nema kultivacije nezavisne misli i zbog toga imamo ovaj problem. Postali smo zombi društvo. Zbog toga ljudi i dalje misle da nikotin pravi više štete od sagorijevajućih duvanskih proizvoda. Moramo da vratimo komunikaciji etičku osnovu. Trebalo bi da postoje regulatori koji sprječavaju masovno plasiranje i saopštavanje neetičkih informacija jer se sa njima nanosi šteta cijelom društvu. To je borba, ali moramo promijeniti plimu. Ne treba pričati kako treba samo manje da se puši već da se predstavi pravi problem - a to je rizik koji nastaje nakon sagorijevanja duvana'', zaključio je Letalpe.
