Prošlog mjeseca nastavio se trend ekstremnih klimatskih uslova koje naučnici pripisuju globalnom zagrijavanju uzrokovanom ljudskim djelovanjem.
Mjerenja pokazuju zabrinjavajuće trendove
Prema EU-ovoj Službi za klimatske promjene Copernicus (C3S), prosječna globalna temperatura vazduha na površini bila je 0,45 stepeni Celziijusa iznad prosjeka za taj mjesec iz razdoblja od 1991. do 2020.
"Dvije godine nakon najtoplijeg jula u istoriji mjerenja, nedavni niz globalnih temperaturnih rekorda je završen - za sada. Ali to ne znači da su klimatske promjene prestale. Nastavili smo da svjedočimo posljedicama zagrijavanja svijeta u događajima poput ekstremnih vrućina i katastrofalnih poplava u julu", rekao je Karlo Buontempo, direktor C3S-a.
Dugoročne posljedice zagrijavanja
Iako nije bilo tako vruće kao u rekordnom julu 2023. i drugom najtoplijem julu 2024., prosječna temperatura Zemljine površine prošli mjesec i dalje je bila 1,25 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog razdoblja od 1850. do 1900.
Štaviše, godišnje razdoblje od avgusta 2024. do jula 2025. bilo je 1,53 stepeni Celzijusa toplije od predindustrijskih nivoa, premašujući prag od 1,5 stepeni koji je postavljen kao maksimum u Pariškom sporazumu kojim se nastojalo obuzdati globalno zagrijavanje, a koji je stupio na snagu 2016. godine.
Glavni uzrok klimatskih promjena je oslobađanje gasova iz sagorjevanja fosilnih goriva, a prošla godina bila je najtoplija ikad zabilježena na svijetu.
