Boris Buden, Dragan Markovina i Radina Vučetić u diskusiji „Stanje stvari: izvještaj o slavenskom Jugu 2022“ još jednom su, na svoj način i vrlo živopisnim primjerima potvrdili da je Jugoslavija velika tema jednako kao u vrijeme kad je postojala, da je na prostoru unutar njenih nekadašnjih granica život bio kvalitetniji, te da nam nije potreban prevodilac da bismo se međusobno čitali, što i jeste na neki način ideja vodilja iz koje se rodio zbornik "Zajednička čitanka".
Razlika je, kako je istakao Buden, činjenica da naša društva više ne postoje, i da je ta kategorija propala zajedno sa socijalizmom.
- Ne živimo više u društvima, živimo u kulturama. Na ovom prostoru žive identiteti u nečemu što možemo reći da je etno-nacionalistički režim. Upotrebljavam riječ režim u singularu, jer ne mislim da su to sve režimi, to je sve tako povezano i međusobno zavisno. Možete li zamisliti hrvatski nacionalizam bez srpskog? On bi se sasušio, nestao. To je toliko povezano da možemo reći da bivša Jugoslavija je propala, nemamo više zajednički jezik, nemamo više zajedničkog društva ali imamo jedan te isti režim koji nam organizuje život - rekao je Buden.
U diskusiji „Open literature: bez prevoda, preko granica“ u kojoj su učestvovali Semezdin Mehmedinović, Lejla Kalamujić i Ognjen Spahić raspravljalo se o ulozi i književnosti i potrebi očuvanja zajedničkog jezika.
Svi govornici su podijelili i svoja iskustva sa peripetijama oko izdavanja istih tekstova za različite kuće zbog loše međuregionalne distribucije, što može biti i frustrirajuće.
- Ima nešto neprirodno u tome da te knjige koje objavimo na praktički istom jeziku ne prolaze, da ne stižu do čitalaca. I onda sam shvatio da jedini način zapravo jeste da se priklonim praksi pisaca ovdje da svoju knjigu objavim u svakom od tih cemtara - rekao je Mehmedinović.
Završna diskusija imala je naziv „Budućnost je iza nas. Jugoslovenstvo u praksi savremenih umjetnika/ca“ i govorili su Igor Grubić, Lana Čmajčanin, Adrijana Gvozdenović, Vladan Jeremić, Rena Redle i Zlatko Paković.
- Nama je to bilo novo iskustvo jer u našem umjetničkom radu, u našoj praksi intervenišemo u taj javni prostor, u jednu situaciju, a u ovom slučaju smo intervenisali u nešto što je već prerađeno, u jedan korpus literarnog rada gdje radimo neku vrstu novog čitanja - rekla je Redle.
Moderatori su bili Nela Gligorović i Igor Štiks. Događaj je organizovao Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada.
