- O zakonskom rješenju u vezi sa Fondom za manjine svoju riječ treba da kažu u prvom redu resorno ministarstvo i predstavnici manjinskih savjeta. Ono na čemu bih ja insistirala jeste da mora uvijek postojati transparentnost i kontrola cijelog procesa, a to je jedna od osnovnih primjedbi međunarodne zajednice. To se odnosi kako na transparentnost o kriterijumima kako se sredstva dobijaju, tako i na provjeru kako su se ona potrošila. Nadzor je vrlo važan, jer je on dio implementacije. Država mora imati uvud i u to na koji način je, ono Što je po principu afirmativne akcije dato manjinama, sprovedeno. Takođe, identitetska pitanja moraju biti maksimalno zaštićena. Nacionalni savjeti moraju tom pitanju pristupiti na sveobuhvatan način kroz očuvanje identiteta svoje kulture i jezika, uz obavezu poštovanja zvaničnog jezika i kulture i identiteta većine, kao i drugih manjina. Suživot podrazumijeva z.ajedniŠtvo. To znači da razumijemo i poštujemo jedni druge, a ne da živimo jedni pored drugih. Dakle, neophodno je obezbijediti demokratske odluke sa kojima će se složiti narod, koji čini i većina i manjine - istakla je Jelić.
- Mjere afirmativne akcije ili pozitivna diskriminacij a, što je naziv koji je pripadao ranijoj teoriji, su neophodne zato stoje važno obezbijediti jednakost u pravima i pred zakonom, kao i jednakost mogućnosti, kroz davanje preferencijalnog tertmana svim onim licima i grupama lica koji su tokom istorije bili zapostavljeni, bilo da li se radi o nacionalnim ili etničkim manjinama, ženama kao manjini, ili LGBT manjinama, ili vjerskim manjinama. Vrlo je važno reći da mjere afirmativne akcije moraju biti izbalansirane. Moraju biti u skladu sa ciljem koji se želi postići - a to je postizanje jednakosti. I te mjere treba da traju samo dok se jednakost ne postigne -zaključila je Jelić.
Jelić naglašava da je nediskutabil-na obaveza manjina poštovanje državno-pravnog poretka.
- Za Crnu Goru je najvažnije da ima konsensus oko vitalnih društvenih pitanja. Svi moraju napraviti ustupke. Riječ konsenzus podrazumijeva kompromis. Mi nemamo čak ni tu riječ u našem jeziku nego koristimo stranu. Dakle, kako smo usvojili stranice, tako moramo usvojiti i njihovo značenje - zaključila je profesorica Ivana Jelić.
