Na pitanje da li se i u kojoj mjeri stav Evropske unije (EU) prema predsjedniku Srbije razlikuje u odnosu na 2013. godinu, kada je potpisan Briselski sporazum, on je u serijalu razgovora Kvaka 23 odgovorio da se sada postavlja pitanje "povjerenja i kredibiliteta".
Mada bi u "tumačenju trebalo biti oprezan", Janjić je novinarki Danici Vučenić rekao da su "sumnje počele, iako još nije odlučeno da je to "brod sa koga treba pobjeći".
Primjetio je da "oni koji su najviše investirali u Vučića", poput njemačkih narodnjaka, Britanaca i Amerikanaca, već sada aktiviraju svoje mehanizme "stavljanja do znanja da mora stvari da mijenja ili će oni mijenjati njega".
Povodom nastavka dijaloga Beograda i Prištine, on je, ipak, primjetio pozitivnu promjenu u odnosu na prethodne susrete te vrste, jer ona sada uključuje "osnovne informacije" sa sastanka, a isključuje "emocije i smatranja o pitanjima neke daleke budućnosti".
Janjić ističe da je "sve smislenije od toga da se ništa ne radi 20 mjeseci" i da se, pri tome, "kreira atmosfera političko-bezbjednosnih provokacija, poput hapšenja Đurića, vozova i ideološko-političkog ludila i ivice sukoba".
On procjenjuje da su "možda nešto, u međuvremenu, naučili od Ričarda Grenela, a to je da pokušaju sa "win-win" pozicijom, umjesto sa pričama "mora nešto da se izgubi, da bi onaj dobio i obrnuto".
Govoreći o temama koje su otvorene u Briselu, Janjić je konstatovao da one "ne mogu da se rješe ako nema političkog dogovora, ali da, prije svega, ne mogu da se rješe "ako pregovarači nemaju viziju".
Pozvao se na primjer načina na koji kosovski premijer Avdulah Hoti razumije temu ekonomije, u koju je smjestio i "ratnu odštetu i sukcesiju".
Kada u septembru na dnevni red dođu pitanja imovine, "Hoti će dva puta razmisliti o ratnoj odšteti", jer će se računati i "spaljena, uništena i uzurpirana srpska imovina", predvidio je Janjić.
"Koga će onda da tuži za ratnu odštetu - NATO ili vojno-policijske snage za uništavanje imovine porodice Jašari, na šta ima pravo", upitao je Janjić.
Prema njegovom tumačenju, kada je riječ o ratnoj odšteti, "Hoti polazi od pretpostavke da je borba OVK sve vrijeme bila međunarodno-javno i politički legitimna, zaboravljajući da su oni do 1997. bili tretirani kao međunarodna teroristička organizacija".
"Ne postoji primjer da je gerila koja je uspjela u secesiji naplatila još i ratnu štetu, i to pošto je oduzela dio teritorije", naglasio je Janjić.
On obnavljanje dijaloga Beograda i Prištine vidi kao "drugi talas, a ne novi pik, prvog talasa", mada napominje da "nije riječ o dva različita procesa, već o kontinuitetu".
Ovo je šansa da se, "poslije prekida i dodatnog umnožavanja problema, sagledaju pozicije", istakao je Janjić i ocijenio da je Beograd, ipak, učinio ustupak, jer je sjeo za sto, uprkos tome što su takse samo suspendovane. Priština "ima problem sa EU i sopstvenim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju", konstatovao je on, ali je priznao i da o beogradskom planu "ne zna dovoljno".
"Stvari će biti jasnije kada se bude video sastav nove Vlade Srbije"
Janjić nije 100 odsto siguran da "Vučić strateški hoće da politiku normalizuje, što bi bio okvir za članstvo u EU, da hoće da gradi mini evropske regione, od Prijepolja, do Peći", mada dopušta da je možda riječ o "taktici". Stvari će biti jasnije kada se bude video sastav nove Vlade Srbije i "da li će ljudi koji su slali vozove, osvajali, pa gubili sa 5:0, i dalje igrati igru", rekao je on i podsjetio na staro pravilo da nema nove politike sa starim igračima.
Upitan da li će se stvari oko Kosova rješavati mimo Beograda, ukoliko Srbija ne prihvati pravno obavezujući sporazum ili ne dopusti članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama (UN), Janjić je odgovorio da će "pravno obavezujući sporazum, što god to značilo, biti na kraju prihvaćen".
Kako je procijenio, zvaće se sveobuhvatni sporazum, pri čemu će pravna obaveznost značiti "mijenjanje unutrašnjih regulativa".
Prema Janjićevom shvatanju, "formalno priznanje bi bilo kraj priče i problem više ne bi postojao". Kako je poručio, "ako Srbija želi da napreduje, ne bi trebalo da radi ono što je Vučić radio od 2016. godine sa idejom razmijene teritorija, kojom je zapravo ohrabrio stav o priznanju", a istovremeno "bodrio snagu argumenata Njemačke o modelu dvije Njemačke".
Prema njegovom mišljenju, vlast u Srbiji trebalo bi da stavi do znanja "da je riječ o dugom procesu, ali da problemi mogu brzo da se rješavaju kroz "priznanje realnosti Kosova, odustajanje od terminoligije tzv.država ili Priština" i prihvatanje činjenice da je riječ o "Republici Kosovo".
Kako je razjasnio, u nju ne šaljemo ambasadora, ali sa njom normalizujemo odnose u dva koraka, s tim što je drugi korak potpuno priznanje, koje bi trebalo ostaviti za budućnost, dok bi, u medjuvremenu, skinuli sa vrata sve ostale međusobne probleme.
Uprkos otkazivanju sastanka u Vašingtonu, Janjić tvrdi da je Amerika veoma prisutna, što se vidi i na osnovu susreta Lajčaka sa Palmerom, uoči skupa u Briselu.
On je podsjetio da su i Rusi su prisutni i obavješteni, jer je Lajčak posjetio i Moskvu, ali je visokom evropskom predstavniku za spoljnu politiku i glavnom pregovaraču EU zamjerio što se "svima udvaraju".
Oni dolaze iz država koje nijesu priznale Kosovo i "trebalo bi da se drže Rezolucije iz 2011. i da Rezoluciji 1244 ostave po strani", rekao je Janjić.
Osvrćući se na pismo podrške 311 evroposlanika zahtjevu opozicije o upućivanju ekspertskog tima EU u Srbiju da procjeni stepen ugrožavanja demokratije, ljudskih prava i slobode medija, Janjić je naglasio "da su tri stranke koje stoje iza ovog zahtjeva nadolazeća sila u Evropi".
To se vidi po rezultatu lokalnih izbora u Francuskoj, ocjenio je Janjić i zaključio da se, prije svega u Njemačkoj, neće formirati blok potiv takvog stava, bez obzira na to da li će zahtjev da "prođe".
