Nakon godinu i po, otkako je na čelu resora za prosvjetu, nauku i obrazovanje, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i njen tim našli su se pred brojnim izazovima, od kojih su najveći ogroman broj lažnih diploma, zbog čega je ovaj resor podnio desetine krivičnih prijava, talas vršnjačkog nasilja, koji je zahvatio škole, loši uslovi u učionicama, politizacija obrazovnog sistema, te izrada strategije obrazovanja i reforma školstva.
U obrazovanje, vaspitanje i nauku država manje ulaže nego u ostale resore, iako su to, pored zdravstva, ključni stubovi za normalan razvoj društva. Jakšić-Stojanović je rijedak član Vlade koji je dobio ogromnu podršku javnosti nakon slučaja seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj gimnaziji, kada nije odstupila od razrješavanja te situacije, iako su koalicioni partneri prijetili da će je smijeniti. Njena odluka da ima konačnu riječ prilikom izbora direktora škola je kritikovana, a ona je pojasnila da se ne radi o političkoj kontroli, već o tome da direktori moraju da ispunjavaju stroge kriterijume, koje će dokazivati kroz niz provjera znanja. Crnogorski obrazovni sistem je urušavan godinama lošim kadriranjem i nebrigom o potrebama učenika i nastavnika, a izazovi rastu sa razvojem savremenih tehnologija sa kojima Crna Gora mora da uspostavi korak, bez obzira na mogućnosti.
U intervjuu za Pobjedu, ministarka Jakšić-Stojanović govori o ključnim problemima obrazovnog sistema, jer nam prostor štampanog medija ne omogućava širinu, ali ćemo brojna pitanja koja su važna za sve one u obrazovnom sistemu objavljivati u narednom periodu.
Borba protiv lažnih i kupljenih diploma je nešto što obilježava Vaš mandat. Koliko je MPNI podnijelo krivičnih prijava otkako ste Vi na čelu resora prosvjete i da li imate podatak koliko ih je dobilo sudski epilog?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: U okviru nadležnosti MPNI, o tzv. „lažnim“ diplomama možemo govoriti samo u slučajevima kada se dokaže da diploma nije vjerodostojna. Ukoliko govorimo o diplomama stečenim na lak ili sumnjiv način, ili tzv. kupljenim diplomama, jedino je saradnjom između nadležnih ministarstava koji se bave ovim poslovima, odnosno Ministarstva prosvjete, MUP-a, nadležne inspekcije kako iz Crne Gore, tako i iz zemlje porijekla obrazovne isprave moguće izvršiti provjere.
Za ovog mandata podneseno je 65 krivičnih prijava, što je mnogo više nego prethodnih godina.
Kada su u pitanju falsifikovane obrazovne isprave, Ministarstvo će u svakom slučaju kad postoji osnovana sumnja, podnositi krivične prijave nadležnim organima. Takođe, svim institucijama stojimo na raspolaganju za sve informacije i podatke kojima raspolažemo u okviru svojih nadležnosti.
Formirana je i međuresorska radna grupa koja se bavi problematičnim diplomama u javnom sektoru. Da li je počela provjera diploma zaposlenih i koji su rezultati?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Međuresorska radna grupa je, u skladu sa zaključkom Vlade, poslala zahtjev svim ministarstvima i organima lokalne samouprave da pribave i dostave podatke o kvalifikacijama svojih zaposlenih. U toku je obrada i analiza prispjelih podataka na osnovu koje će radna grupa pripremiti prijedlog modela provjere inostranih obrazovnih isprava o završenom srednjem i visokom obrazovanju stečenom na privatnim i javnim obrazovnim ustanovama u regionu.
U rad međuresorske radne grupe uključeni su predstavnici Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva finansija, Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, predstavnici Uprave policije, inspekcijskih organa, tužilaštva, Privredne komore, Unije poslodavaca, kao i NVO sektora.
Inicirane su izmjene i dopune Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija. Prijedlog zakona je usvojila Vlada početkom novembra 2024. godine i trenutno se nalazi u skupštinskoj proceduri.
Predloženim izmjenama precizno se definiše da se u postupku priznavanja isprave obavezno, a ne kao do sada fakultativno, cijene svi propisani kriterijumi za priznavanje.
Kazali ste da će biti veoma teško provjeriti kupljene diplome. Da li ipak postoji način da se i takvi slučajevi otkriju?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: U postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave, koji je u nadležnosti MPNI, cijeni se, između ostalog, status ustanove na kojoj je stečena obrazovna isprava i status nosioca diplome, odnosno vjerodostojnost same obrazovne isprave.
Ukoliko se u postupku priznavanja utvrdi da je obrazovna isprava stečena na ustanovi visokog obrazovanja koja nije akreditovana od nadležnih institucija u zemlji porijekla, donosi se rješenje o odbijanju zahtjeva za priznavanje. Ukoliko se, pak, u postupku utvrdi da obrazovna isprava nije vjerodostojna, odnosno da nije stečena ili izdata na određenoj ustanovi visokog obrazovanja, u tom slučaju Ministarstvo podnosi krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu zbog sumnje u falsifikovanje isprave.
Za razliku od falsifikovane diplome, „kupljenu“ diplomu nije lako dokazati. Međutim, dobrom saradnjom nadležnih organa u zemlji porijekla obrazovne isprave, odnosno saradnjom sa nadležnim ministarstvima obrazovanja, tužilaštvima i policijom koju ostvarujemo putem međunarodne pravne i međunarodne policijske pomoći, vjerujemo da ćemo stati na put ovoj pojavi. Upravo je jedna ovakva međudržavna saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi.
Putem međunarodne pravne pomoći ostvarili smo dobru saradnju sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, od koje smo dobili podatke koje ustanove visokog obrazovanja su obuhvaćene istragom, pa iz tog razloga na navedenim visokoškolskim ustanovama nije moguće provjeriti vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih na tim ustanovama jer su zbog vođenja postupaka određeni spisi predmeta obuhvaćeni istragom, izuzeti i ustanove ih ne posjeduju.
Ministarstvo će u komunikaciji sa nadležnim organima BiH biti informisano o toku postupka koji je pokrenut prema određenim fizičkim i pravnim licima u BiH, te će nakon dobijanja informacije o eventualnom nezakonitom sticanju diploma, u svim slučajevima gdje je u postupcima priznavanja donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave, isto poništiti u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.
Najčešće se govori o lažnim diplomama u zdravstvu, što kod građana izaziva najblaže rečeno strah. I ministar zdravlja dr Vojislav Šimun najavljivao je provjere u svom resoru. Zasad je stopirano priznavanje diploma iz čuvenog Tutina, a da li su neke i otkrivene i procesuirane?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Zakonom o upravnom postupku prekinulo postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 57 lica koja su stekla obrazovanje u Srednjoj školi „Tutin“, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Republici Srbiji.
Ministarstvo prosvjete Republike Srbije je 16. jula 2019. godine toj školi zabranilo rad zbog nezakonitosti, pa iz tog razloga nadležna inspekcija te države nije u mogućnosti da na upit Ministarstva izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u toj školi.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je u nadležnosti Ministarstva zdravlja sve kvalifikacije iz oblasti zdravstva stečene van Crne Gore, pored toga što moraju biti priznate kod MPNI, moraju proći i postupak izjednačavanja pred obrazovnim ustanovama koje realizuju sličan ili uporediv obrazovni, odnosno studijski program. Dakle, niko ne može raditi u zdravstvenom sistemu Crne Gore ukoliko, pored toga što je diploma iz oblasti medicine priznata kod nas u Ministarstvu, mora biti i izjednačena.
Jedna od stvari koju ste najavili je depolitizacija obrazovnog sistema. Kako ste zamislili taj proces?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Bili smo svjedoci da je obrazovni sistem decenijama unazad trpio političke pritiske i da je bio otvoren za političke manipulacije. Obrazovni sistem je jedan od najvećih sistema u našoj državi. S obzirom na to da obuhvata veliki broj nastavnika, intelektualaca i da je vezan za rad sa djecom, neophodno je u procesu zapošljavanja nastavnika i izboru direktora odabrati najbolje kandidate.
U tom smislu, Ministarstvo je iniciralo izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kako bi se kroz potrebne pravilnike mogli definisati jasni kriterijumi za zapošljavanje nastavnika i za izbor direktora. Oni služe isključivo tome da se u procesu selekcije odaberu najbolji kandidati koji posjeduju visok nivo kompetencija potrebnih za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Vjerujem da samo na ovakav način, uz jasne procedure i transparentan proces, možemo obezbijediti da obrazovanje bude sistem u kome politika neće igrati nikakvu ulogu.
Rezultati crnogorskih učenika na eksternim provjerama znanja i PISA testiranjima često se ne poklapaju sa njihovim ocjenama u školi – mnogo su lošiji od onih koje im dodjeljuju nastavnici. To se vidi i kroz hiperprodukciju „Luča“, diplome koja je nekada imala ekskluzivitet, a danas je postala uobičajena. Gdje je problem i kako popraviti tu situaciju?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Jedan od ključnih problema našeg obrazovnog sistema jeste činjenica da naši učenici i studenti stiču nefunkcionalna znanja, odnosno stečena znanja ne umiju primijeniti u realnom životu. Zbog toga i ne čude loši rezultati koje naši učenici već godinama unazad ostvaruju na PISA testiranju, koje ima zadatak da procijeni koliko su znanja stečena u školi primjenljiva u stvarnom životu, odnosno što sa onim naučenim u školi možemo da uradimo.
Ukoliko se uporedi broj učenika koji ostvaruju izvanredne rezultate na ovom testiranju i broj dobitnika diplome ,,Luča“, uočićemo veliki disbalans. Takođe, sličan problem imamo i kad su u pitanju rezultati na eksternoj maturi koji, takođe, vrlo često nijesu u skladu sa opštim uspjehom ostvarenim na određenom nivou obrazovanja.
Sve to govori u prilog tome da postoje određeni problemi kada su u pitanju kriterijumi ocjenjivanja, koji su vrlo često neobjektivni i neujednačeni, a osim toga, svi smo svjedoci da veoma često svjesni ili nesvjesni pritisak roditelja i učenika ima veliki uticaj na proces ocjenjivanja. Iz tog razloga se rješavanju ovoga problema mora pristupiti sistemski kako bismo unaprijedili proces ocjenjivanja i učinili ga objektivnim, kontinuiranim, sveobuhvatnim itd. Drugim riječima, ocjenjivanje ne treba da bude cilj, već sredstvo koje će nam omogućiti da pratimo napredovanje svakog učenika pojedinačno i damo mu povratne informacije o njegovom napretku, a kako bi ga ovaj proces podstakao i motivisao i bio kako u funkciji razvoja učenika, tako i u funkciji unapređenja kvaliteta obrazovnog procesa.
Najvažnije je na ovom planu promijeniti zakonski okvir kako bi nastavnici bili autonomni kod procjene znanja učenika, ali i dati im dovoljno podrške kroz različite vidove obuka.
Jedan od prioriteta MPNI je Strategija reforme obrazovanja do 2035. godine. Koji su njeni ključni segmenti i da li se godinama urušavan obrazovni sistem može podići?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Nedavno je Vlada Crne Gore usvojila Strategiju za reformu obrazovanja (2025-2035), kojom je definisana vizija obrazovanja, glavni ciljevi i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti. Strategija obuhvata sve nivoe obrazovanja i definiše finansijski okvir za njenu održivu i dugoročnu realizaciju.
Strategijom je, takođe, obuhvaćen niz intervencija usmjerenih na unapređenje kvaliteta i pravičnosti obrazovanja, kao i osiguravanje širokog konsultativnog procesa i mobilizacije svih aktera u pripremi nove strategije. Kroz konkretne intervencije na nivou škola, kroz ovaj projekat unaprijedićemo kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, sa fokusom na najranjivijim grupama djece i mladih.
Strategija, koja će pokrivati period od deset godina, postaviće temelje za dalji razvoj i modernizaciju obrazovnog sistema u skladu sa savremenim trendovima i potrebama tržišta rada. Ova strategija je obećanje da ćemo svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. Kvalitetno obrazovanje je ključno za smanjivanje siromaštva djece i obezbjeđivanje ljudskih resursa sa adekvatnim znanjem i vještinama za ubrzavanje razvoja Crne Gore u svim oblastima. Sama Strategija bazira se na četiri strateška cilja: unapređenje kvaliteta obrazovnog sistema, unapređenje profesionalnog razvoja nastavnika, unapređenje procesa upravljanja sistemom i unapređenje obrazovne infrastrukture. Realizacija ciljeva u narednih deset godina sigurno će doprinijeti značajnom poboljšanju kvaliteta sistema i nivoa znanja naših učenika.
Naša namjera je da se učenicima omogući boravak i učenje u prostoru koji je podržavajući, a da nastava bude kvalitetna i inspirišuća kako bi učenicima proces usvajanja znanja bio olakšan i zanimljiv.
Reforma obrazovnog sistema je u toku. U javnosti i među roditeljima se često ističu dva problema - udžbenici i to da gotovo svi učenici idu na privatne časove iz raznih predmeta. Što nam to govori o sistemu koji je odobrio takve udžbenike?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Između ostalog, Strategijom reforme obrazovanja (2025-2035) predviđen je i rad na novim udžbenicima. Svjesni smo činjenice da su neki udžbenici ,,zreli“ za promjenu, mada su u vremenu kada su napisani, mnogi od njih bili dobra rješenja. Vrijeme koje je proteklo i proces digitalizacije učinili su da je neophodno stvarati nove i funkcionalne udžbenike. U planu je mijenjanje udžbenika za sve razrede osnovne škole, čekaju se novi planovi i programi za osnovna školu na osnovu kojih će se raditi novi udžbenici. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva će okupiti tim stručnjaka koji će raditi na novim udžbenicima.
Potencijala sigurno imamo, o čemu svjedoči i činjenica da su nagradu ,,Belma“ za najkvalitetnija i najkreativnija izdanja evropskih udžbenika dobili naši profesori iz podgoričke gimnazije, što je najbolja potvrda da imamo izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori. Podsjetiću da je posljednja ,,reforma obrazovanja“ bila 2017. godine, ali su se tada nešto krupnije promjene desile samo u sektoru visokog školstva. Što se tiče osnovnog i srednjeg obrazovanja, tadašnji Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio je planove i programe sa ishodima učenja.
Pojava da naši učenici nakon redovne škole odlaze na privatne časove sve je učestalija kod nas. Ovo nam govori da u samom sistemu postoje određene slabosti i da sistem treba jačati u smislu da učenici sve svoje obrazovne, razvojne, sportske i druge potrebe zadovolje u školi. Jačanjem sistema potreba za privatnim časovima biće smanjena ili će u potpunosti nestati.
Da li se nastavnici na časovima dovoljno posvećuju učenicima ili, što se često može čuti, prepuštaju roditeljima da se snalaze, objašnjavaju sami ili plate čas? Komentarisali su da pojedini nastavnici i dalje samo diktiraju gradivo, ne izvode nastavu kako bi trebalo... Hoćete li analizirati kadar u obrazovnom sistemu?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Uzimajući u obzir činjenicu da sve veći broj učenika pohađa privatne časove, u narednom periodu biće sprovedena sveobuhvatna analiza putem anketiranja učenika sa ciljem otkrivanja razloga dodatnog angažovanja privatnih učitelja.
Privatni časovi predstavljaju oblik obrazovne djelatnosti koji se najčešće realizuje van zakonski propisanih okvira. Iako zakon predviđa mogućnost dodatnog angažmana u ovom segmentu, u praksi se uslovi za takav rad često ne poštuju. Ova vrsta nastave najčešće se odvija u privatnim prostorima, bez odgovarajuće registracije i nadzora nad dodatnim radom.
MPNI planira da ponudi sistemska rješenja kroz izgradnju novih obrazovnih objekata i rasterećenje postojećih škola. Cilj je povratak dodatne i dopunske nastave u školske klupe, kao i unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture, nastavnih planova i programa, te udžbenika. Takođe, planira se donošenje nacionalnih planova podrške i programa za osnaživanje svih oblika nastave u školama. Poseban fokus biće stavljen na kontinuiranu edukaciju nastavnog kadra, naročito u oblastima pedagogije, metodike, digitalnih vještina i stranih jezika.
U 60 škola uloženo 30 miliona
Kakvi su planovi za unapređenje infrastrukture škola, posebno u ruralnim područjima? Što ste dosad uradili?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija kontinuirano ulaže u unapređenje uslova za obrazovanje djece širom Crne Gore, oslanjajući se na princip ravnomjernog regionalnog razvoja i težnju ka stvaranju jednakih šansi za svako dijete, bez obzira na mjesto stanovanja. Posebna pažnja usmjerena je na sjeverne i ruralne krajeve, gdje su migracije stanovništva najizraženije, sa ciljem jačanja lokalnih zajednica kroz kvalitetno obrazovanje.
Zahvaljujući do sada najvećem investicionom ciklusu, u prethodnoj godini realizovani su radovi na gotovo 60 školskih objekata, ukupne vrijednosti veće od 30 miliona eura. Finansijska sredstva obezbijeđena su iz državnog budžeta, kroz kreditne aranžmane sa EIB-om i KfW-om, kao i putem donacija. Posebno izdvajamo završetak radova na novom objektu škole „Vladimir Nazor“, kao i rekonstrukciju devet srednjih stručnih škola: Srednja stručna škola „Berane“ i „Vukadin Vuladinović“ u Beranama, Srednja elektro-ekonomska škola Bijelo Polje, Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav, Srednja stručna škola „Rožaje“, Srednja stručna škola Bar, Srednja mješovita škola „Danilo Kiš“ Budva, Srednja stručna škola „Cetinje“ i Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“ u Podgorici. Radovi su na većini ovih objekata u završnoj fazi, a planirano je da svi budu kompletirani u roku od 15 mjeseci.
Kroz projekat unapređenja energetske efikasnosti u javnim objektima, u prethodnoj godini izvršena je i potpuna rekonstrukcija više osnovnih škola – JU OŠ „Jugoslavija“ i JU OŠ „Srbija“ u Baru, kao i JU OŠ „Lovćenski partizanski odred“ i Gimnazije na Cetinju.
Nakon značajnih rezultata postignutih u prethodnom periodu, Ministarstvo nastavlja sa snažnim investicionim zamahom i u tekućoj godini. Prioritet ostaje dalja modernizacija obrazovne infrastrukture, proširenje kapaciteta i stvaranje savremenih uslova za učenje i rad u svim djelovima zemlje.
Ulaganja u predškolsko obrazovanje nastavljaju da budu jedan od ključnih prioriteta Ministarstva. Postavljen je kamen temeljac za novi vrtić u Baru, dok su planirane nove investicije u Nikšiću, Beranama i Ulcinju. Glavni grad je dodijelio zemljište za još dva vrtića – u naseljima Stari aerodrom i Murtovina. U toku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za buduće objekte u Bloku 35 i 36, dok je za vrtić u Zabjelu potpisan ugovor za izradu projekta rekonstrukcije i dogradnje postojećeg objekta. Ministarstvo je dodatno zatražilo lokaciju u okviru DUP-a Ljubović, takođe na Zabjelu, i očekuje se odgovor u najskorijem roku. Posebno bitan događaj za razvoj kako predškolske tako i osnovno školske infrastrukture biće početak gradnje vrtića i osnovne škole u naselju Siti kvart, za koje se tender očekuje u toku ljeta.
Kada je riječ o osnovnim školama, u planu je izgradnja novih objekata u Lastvi (Tivat) i Karabuškom polju. Tokom ljeta planiran je početak radova na aneksu škole „Oktoih“, a očekuje se i raspisivanje tendera za dogradnju JU OŠ „Vlado Milić“. Uz to, očekujemo da nam Glavni grad uskoro ustupi zemljište za novu osnovnu školu na Zabjelu, čime će se znatno proširiti kapaciteti osnovnog obrazovanja u ovom dijelu Podgorice.
Snažna pažnja posvećena je i razvoju sportske infrastrukture. Uskoro počinju radovi na sportskoj sali Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, dok su u pripremi tenderi za izgradnju sala u Andrijevici i na Cetinju, u JU OŠ „Lovćenski partizanski odred“.
U oblasti srednjoškolskog obrazovanja, u saradnji s Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, uskoro će biti raspisan konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za novu gimnaziju u Podgorici – što predstavlja važan korak u unapređenju prostornih i pedagoških uslova za učenike glavnog grada.
Posebna pažnja usmjerena je ka ruralnim krajevima. Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izgradnju škole u Pripčićima kod Bijelog Polja, a početak radova se uskoro očekuje. Završetak projekta mapiranja školske infrastrukture, koji Ministarstvo sprovodi u saradnji s UNOPS-om, daće dodatni podsticaj ulaganjima u ovim sredinama. Rezultati će omogućiti detaljan i ažuriran pregled stanja svih školskih objekata, te poslužiti kao osnova za odlučivanje o prenamjeni oko 70 objekata koji više nijesu u upotrebi. Cilj je da se ti prostori aktiviraju za obrazovne svrhe – kao što su škole u prirodi – za šta će biti potrebno redefinisati postojeći model organizacije.
Jer, izvanredno obrazovanje – koje je jedan od ključnih prioriteta ove Vlade – nije moguće bez izvanredne infrastrukture. Upravo zbog toga, Vlada Crne Gore jasno demonstrira svoju odlučnost da ovaj cilj ostvari, tako što će obrazovna infrastruktura u narednom periodu biti jedan od prioriteta za povlačenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije. U naredne dvije godine planirano je ulaganje od preko 145 miliona eura za unapređenje školske infrastrukture i kvaliteta obrazovanja uopšte.
Kroz sve ove aktivnosti, Ministarstvo potvrđuje strateški pristup obrazovanju kao temelju društvenog razvoja i garantu jednake šanse za svako dijete. Infrastrukturna ulaganja ostaju ključni oslonac tog sistema, a školski objekti stubovi lokalne zajednice i njenog napretka.
