Većina roditelja u Crnoj Gori tokom svog školovanja nije imala predmet Građansko obrazovanje, ali ga danas vide kao važan alat za razvoj karaktera djece i suzbijanje nasilja, mržnje i netolerancije, uz jačanje demokratskih vrijednosti kod mladih, pokazali su nalazi fokus grupa u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
"Građansko obrazovanje uči djecu kako da razumiju prava i odgovornosti, kritički promišljaju i aktivno djeluju u društvu. Savremeni međunarodni pristupi ga prepoznaju kao ključno sredstvo za jačanje društvene kohezije i veću političku participaciju mladih"; navode iz CGO, HRA i ANIMA
U Crnoj Gori je, kako ističu, predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje uveden kao obavezan u osnovnim školama od školske 2004/05, a u srednjim od školske 2006/07. Reformom nastavnih planova, nažalost, 2017. godine je svrstan među izborne, čime se broj časova i obuhvat učenika znatno smanjio. Dodatno, dugo se nije ulagalo u obuku nastavnika niti u važnost ovog predmeta u obrazovnom sistemu, što je dovelo do njegove postepene marginalizacije i ostavilo šire negativne posljedice na obrazovanje i društvo.
"U vrijeme kada se, uglavnom zahvaljujući naporima nevladinih organizacija, ponovo pokreće pitanje uvođenja ovog predmeta kao obaveznog, mišljenje roditelja predstavlja posebno vrijedan orijentir", saopštili su CGO, HRA i ANIMA
Fokus grupe su, kako navode, dale priliku za dobijanje kvalitativnih informacija o stavovima roditelja, počev od toga koliko su oni danas upoznati sa terminom “građansko obrazovanje”, ali i sa samim predmetom, kao i da li oni cijene da je potrebno da se ovaj predmet vrati u status obaveznog, budući da su od njegovog ukidanja nastale brojne promjene.
"Ovo se posebno odnosi na “internet okruženje” u kojem današnje generacije stastavaju, ubrzanu digitalizaciju, ali i sve izražajniju polarizaciju u društvu, sve češće primjere govora mržnja, posebno na etničkoj i vjerskoj osnovi, kao i rastuće vršnjačko nasilje", ističu iz NVO CGO, HRA i ANIMA
Nalazi fokus grupa, kako je saopšteno, pokazuju da većina roditelja tokom svog školovanja nije imala predmet Građansko obrazovanje, niti ima dovoljno informacija o njegovom sadržaju i značaju.
"Većina saznanja dolazi od njihove djece, koja su imala priliku da ga izaberu kao izborni predmet. Takođe, pojedini roditelji ovaj predmet pogrešno poistovjećuju sa nekadašnjim predmetom Ustav i pravo građana.
Ohrabrujuće je što značajan broj roditelja vidi predmet Građansko obrazovanje kao alat za razvoj karaktera djece, primjećujući da može pomoći da se spriječi nasilje, izgradi jednakost i obnovi etičnost. Roditelji, takođe, smatraju da ovaj predmet nudi dosta mogućnosti da se djeca angažuju i kada je riječ o drugim važnim pitanjima, poput održivosti i klimatskih promjena", navodi CGO, HRA i ANIMA
Važno je, poručuju, napomenuti da nijedan roditelj na fokus grupama nije rekao da je protiv uvođenja Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta.
"Roditelji imaju različite ideje o tome kako bi nastava trebalo da se organizuje, ali ističu važnost tema kao što su institucionalna pismenost, socijalne vještine i razumijevanje, ljudska prava i ravnopravnost, digitalna sigurnost i vršnjačko nasilje, ekologija i održivost", navode u saopštenju.
Roditelji su, kako je saopšteno, istakli spremnost da ponude svoje profesionalno znanje i da budu gostujući predavači iz određenih oblasti, ali i da imaju savjetodavnu ulogu u dizajnu i evaluaciji programa.
"Vjeruju da djeca o ovom predmetu treba da uče od nastavnika koji istinski vjeruju u njegovu važnost i mogu im biti primjer, kao i da predmet bude organizovan kroz praktičnu nastavu i radionice.
Nalazi fokus grupe pokazuju da postoji veliko interesovanje i jasno prepoznata potreba da građansko obrazovanje ponovo bude obavezan predmet. Istovremeno, izraženo je očekivanje da ovaj predmet ne bude još jedna „ocjena na papiru“, već stvarna, praktična priprema za život – učenje kako rješavati sukobe, biti solidaran, odgovoran prema prirodi i aktivan član zajednice"; navode u saopštenju.
Fokus grupe su sprovedene tokom maja 2025. godine, u tri regije Crne Gore, a uključile su, uz stratifikaciju uzorka, 31 roditelja (10 u sjevernoj, 11 u centralnoj i 10 u južnoj regiji). Stručnu podršku u njihovom sprovođenju pružio je Institut Damar.
Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju” dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore, a finansira ga Fond UN za izgradnju mira.
