Tako je njemački kancelar Fridrih Merc ponovio kako vjeruje da će naša država pristupiti EU tokom 2028. godine.
Sa druge strane, Crna Gora je odnedavno zatvorila 21 od 33 pregovaračka poglavlja, a u parlamentu su usvojene ustavne izmjene koje su često predstavljane i 'sudbonosnim' kada je u pitanju nastavak tog procesa. Uz to, ispunjena su dva od osam uslova Hrvatske, te djeluje kako bi i na tom planu moglo biti novih pomaka.
Podsjetimo, po zatvaranju poglavlja slijedi konačna provjera, a zatim i završetak ugovora o pristupanju. Sljedeća etapa bila bi saglasnost institucija EU, pri čemu bi sam Savjet Evropske unije morao jednoglasno odobriti prijem.
3I onda slijedi finale. Prvo bi Crna Gora potpisala ugovor o pristupanju, a naposljetku bi predstojala i ratifikacija u svakoj od postojećih 27 članica EU. Preciznije – to bi bilo urađeno u parlamentu svake od njih, pri čemu, doduše, u nekoliko zemalja postoji i mogućnost organizacije referenduma.
Ratifikacija je, međutim, proces koji ne zavisi od nas – već, čini se, ponajviše od same političke klime u članicama.
“Izbori u državama članicama EU mogu produžiti period potreban za ratifikaciju pristupnog ugovora Crne Gore”, istakla je prošle sedmice bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić.
Otud, čini se kako će svi izbori u članicama EU tokom ove i naredne godine imati značaja i kada je u pitanju pitanje proširenja, a time i potencijalno pristupanje Crne Gore.
Jer, u mnogim zemljama trenutno su u opoziciji desničari i euroskeptici, čiji bi mogući dolazak na vlast mogao uticati i na zvaničnu politiku povodom proširenja.
U Italiji, Slovačkoj, Estoniji i Grčkoj nam svakako ne bi ‘pravili probleme’
Pod uslovom da u međuvremenu ne bude novih vanrednih izbora, do kraja sljedeće godine na biračka mjesta će izaći glasači u Španiji, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Italiji.
Kada su u pitanju Estonija, Grčka, Slovačka i Italija, čini se kako je – nezavisno od ishoda izbora – proširenje EU na Zapadni Balkan i do sada imalo podršku.
Dogodilo se to iako su u Italiji na vlasti desničarske i partije desnog centra, a u Slovačkoj snage koje baš i nijesu sasvim naklonjene zvaničnoj politici Brisela. Pritom, alternativa tamošnjim vlastima takođe su strukture koje se dominantno zalažu za politiku “otvorenih vrata”.
Međutim, ključni izbori – kada je moguća ratifikacija u pitanju – slijede u Španiji, Francuskoj, Poljskoj, pa i u Finskoj. Jer, promjena vlasti u prve tri navedene zemlje mogla bi označiti i ‘korekcije’ kada je u pitanju aktuelna neupitna podrška proširenju EU. Kada je u pitanju Finska, tamo je manje realno očekivati scenario prema kojem bi jedina euroskeptična stranka iz vlasti mogla dovoljno ojačati da takav kurs 'nametne' ostatku partnera, ukoliko opet budu na vlasti.
Španija
Vanredni izbori u Španiji zakazani su za 29. novembar. Socijalističko-ljevičarska vlast Pedra Sančeza nije ‘izdržala’ glasanje o mjerama za stanovanje, nakon čega je uslijedilo raspisivanje izbora.
U centru pažnje tokom kampanje brojna su pitanja – od ekonomije i stanovanja, preko migracija, sve do regionalnog separatizma.
Sančezovi socijalisti (PSOE) i njihovi tradicionalni partneri, koji dolaze iz redova ljevice, lijevog centra i regionalnih stranaka, velike oponente imaju u Narodnoj stranci, te u ultradesničarskom Voxu. I dok Narodna stranka (PP) ima uglavnom afirmativne stavove kada je u pitanju moguće proširenje EU, sasvim je drugačije stanovište Voxa.
Posljednje ankete govore kako PSOE ima podršku 27 odsto ispitanika, a ostale ljevičarske i regionalne partije koje su im naklonjene oko 13 procenata. Sa druge strane, PP se kotira na 32,4 odsto, a Vox na 18,6. Obistine li se takve prognoze za mjesec, nije daleko scenario prema kojem bi te dvije stranke mogle formirati Vladu – a time bi i stav zvaničnog Madrida povodom daljeg proširenja mogao postati donekle neizvjesniji.
Francuska
Prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj zakazan je za 18. april 2027. godine. Aktuelni šef te države Emanuel Makron, koji je zagovornik proširenja, nema mogućnost nove kandidature.
Što se samog proširenja EU tiče, a time i pitanja potencijalne ratifikacije ugovora, djeluje kako bi eventualna pobjeda ultradesničarke Marin le Pen predstavljala ozbiljnu prepreku. Jako je dobro poznat stav njenog Nacionalnog okupljanja – protive se daljem širenju EU, uključujući i balkanske države.
No, da situacija bude još komplikovanija – i lider ljevice Žan-Lik Melenšon nije gorljiviji pristalica proširenja. Zapravo, stav njegovog pokreta Nepokorena Francuska, koji je obznanjen i uoči izbora za Evropski parlament 2024, glasio je – najprije usklađivanje svih socijalnih, poreskih i ekoloških standarda, pa tek onda priča o članstvu.
Kandidat Makronove Renesanse trebalo bi da bude Gabrijel Atal, no u posljednje vrijeme sve se češće pominje i Sebastijen Lekornu.
Kandidaturu je najavio i Eduar Filip, nekadašnji premijer, bivši Makronov saveznik, koji bi nastupio sa ambicijom da uzme što više glasova desnog centra. Sa druge strane, glasove socijalista mogao bi ‘ciljati’ Rafael Gluksman, socijalista koji je takođe najavio da bi mogao biti kandidat.
Sve to govori kako bi uoči prvog kruga moglo biti jako neizvjesno ko će biti drugi učesnik završnog. Jer, prvi je gotovo izvjestan – riječ je o Marin le Pen, kojoj posljednje ankete (Ipsos) daju 33,5 odsto podrške.
Za sada je drugorangirani Melenšon sa 17 odsto, a na trećem mjestu – ukoliko se obojica kandiduju – Gluksman i Filip sa po 13. Atal zasad ima podršku tek četiri odsto ispitanika
Naravno, pitanje je i da li bi u drugom krugu, kao prije tri godine, bilo moguće ponovno ujedinjenje na bazi “svi protiv Le Pen” – a to bi zavisilo i od toga koji će kandidat ‘proći’ dalje.
Poljska
Dogodine će biti održani i izbori u Poljskoj, gdje je na vlasti proevropska koalicija koju predvodi Građanska koalicija (KO) Donalda Tuska. Njihovi partneri su Nova ljevica (NL), centristička Poljska 2050. i nešto više konzervativna Poljska narodna stranka (PSL).
U opoziciji je, međutim, došlo do velikog raskola. Jaroslav Kačinjski ostao je u desničarskoj stranci Narod i pravda (PiS), iz koje je isključen Mateuš Moravjecki, koji je sa istomišljenicima formirao Razvoj plus. PiS je tokom novije prošlosti podržavao politiku „otvorenih vrata“ EU, potom su blago korigovali stav, no djeluje da ne bi bili protiv daljeg proširenja kada je u pitanju Crna Gora, odnosno Zapadni Balkan. Tim prije jer novoformirani blok Moravjeckog želi odstupiti od tvrđih, konzervativnih stavova po kojima je prepoznat Kačinjski.
No, mogući problem bi bio ukoliko bi se u bilo kojoj 'kombinaciji' našla Konfederacija. Riječ je o ultradesnici i euroskepticima, koji zagovaraju nacionalni suverenitet i preispitivanje odnosa Brisela i članica. Još su žešći euroskeptici u Konfederaciji poljske krune (KKP).
Ispitivanja javnog mnjenja, koja je 15. oktobra sproveo PolitPro, govore da je Tuskov blok u blagoj prednosti. Njegov KO je na 34 odsto, NL na sedam procenata, PSL na tri, a jedino bi upitan mogao biti status Poljske 2050, koja je trenutno na 1,5 odsto podrške.
Ankete govore kako PiS u ovom momentu podržava 21,7 odsto, a 'otcijepljeni' Razvoj plus četiri.
Najzad – euroskeptici su na nekih 23 odsto. Konfederaciju podržava 14 procenata ispitanika, a KKP devet.
Finska
Iako se rijetko pominju, izbori u Finskoj takođe bi hipotetički mogli uticati na moguću dinamiku ratifikacije – dođe li Crna Gora u skorije vrijeme do tog stepenika.
Tamo će parlamentarni izbori biti održani 18. aprila 2027. a pritom i u aktuelnoj Vladi ima euroskeptika. Zapravo, proširenje podržavaju tri od četiri vladajuće partije – uključujući i najjaču Nacionalnu koaliciju.
Međutim, upravo na euroskeptike iz ultradesničarske partije Finns treba obratiti pažnju. U slučaju da ojačaju na izborima, a pritom opet uđu u vlast, onda bi potencijalno moglo doći i do promjene klime kada je u pitanju stav o integracijama.
No, ispitivanje javnog mnjenja govori kako je ta stranka daleko čak i od rezultata sa prošlih izbora – trenutno imaju podršku oko 15 odsto ispitanika.
Sa druge strane, najjača je opoziciona Socijaldemokratska partija (23,3 odsto), koja je izgubila vlast upravo na izborima održanim 2023. godine.
